Page image

96

G.—7

Ko tenei whenua, i tukua a-reti-tia c taua hunga o te Karaati ki taua Pakeha mo nga tau c 21 ko te utu mo te tan £15. Ko te pukapuka o te whakaritenga tuatahi o taua reti, he mea tutuhi kite reo maori, i tuhia ki taua pukapuka etahi kupu, me rite tonu te mana o te Pakeha ratou ko nga tangata o te Karaati ki taua whenua me nga mea katoa c mau ana ki runga o taua whenua; ai te otinga o taua pukapuka ito tuhituhi ka korerotia nga tikanga ki nga tangata kotahi tekau o roto i te Karaati, whakaae katoa ana taua hunga a tuhi katoa ana i o ratou ingoa ki taua pukapuka a tukua atu ana tana taua pukakuka ki Pakeha. Ko taua pukapuka, i whakapakehatia ano, a tukua ana mai ki a Ahipene Tamaitimate taua whakapakehatanga a i te wa i korerotia ai tenei tono, ka whakaaturia mai c taua Ahipene taua whakapakehatanga. Xi te ki a nga Kaikorero kore rawa he raruraru a ratou ko taua pakeha i tupu i te wa ko taua pukapuka maori ano te pukapuka o te reti, ahakoa roa noa te nohoanga o taua Pakeha ki taua whenua. He lnaha nga korero i whakaaturia mai kite Kouti c tetahi taha c tetahi taha mo tenei whenua. A ko a maua whakaaro i runga i aua korero, koia enei: — 1. Kaore i tika te tono whakahe a nga tangata mo Wiremu Kupa, kaore hoki i tupu he raruraru i taua pakeha ki nga Maori i te wa ko te pukapuka Maori ano te pukapuka o te reti ahakoa roa noa tana nohoanga ki taua whenua. 2. Ko te tangata tika hei whakaheanga ma taua hunga ko to Kaiwhakamaori o te pukapuka tuarua. 3. Ko te take i tupu ai he raruraru ki a Wiremu Kupa ratou ko nga tangata Maori na Teoti Wakana, Kaiwhakamaori whai Raihana, nana hoki te pukapuka tuarua mo te reti i whakahau kia hanga c te Roia, a nana ano i mau atu i Nepia kite Wairoa kia tuhia c nga maori o ratou ingoa ; nana ano hoki i ki atu ki nga tangata Maori ko taua pukapuka, he pukapuka tukunga i te £10 ma te Kairuri. 4. E whakapono ana maua ki nga korero whakahe katoa i whakaaturia mai kite Kouti mo taua Kaiwhakamaori i runga i tenei tono, te take, ko ana kupu tuturu i tuhi ai kite taha o te pukapuka, reti i kiia mai c ia, i runga i te mahanga o nga patainga kihai ia i kite katoa engari na etahi tangata ko i tuhi nga ingoa. 5. Ko taua pukapuka reti, me whakanoa. Wibemu Hikaieo, Komihana. Wieemu Te Wheoeo, Komihana.

REPORT on CASE No. XXIII. Hiktttoto. —Henare Tomoana, Karaitiana Takamoana, Meihana Takihi, Hone Whareinako, Complainants. All the statements of the complainants in respect of this land were set forth to the Commissioners but Karaitiana Takamoana himself withdrew his complaint. Some of the complainants whose names are given above, gave evidence. With reference to Henare Tomoana's evidence in this case, I think that the fault lay with the persons whose names were inserted by the Native Land Court in the Crown grant for that land, in not asking at the time of the investigation that Henare Tomoana's name should also appear in the grant. He, with others, shared in the benefits of the proceeds of the land, and there is not much ground for the complaint made by the complainant to the Commissioners. With reference to Te Meihana Takihi's complaint, it is not right, because he is born of the same father and mother as Karaitiana Takamoana. With reference to Hone Whareinako's statement, it is correct that lie had a large interest in the land, according to Maori custom ; but he conducted his case before the Native Land Court in a stupid manner when the land was adjudicated upon, for he was present at the time. Wieemu Hikaieo, Commissioner. No. XXIII. —Hikutoto. —Henare Tomoana, Karaitiana Takamoana, Meihana Takilii, Hone Wharcmako, nga Kaitono Whakawa. Ko nga korero katoa a nga Kaitono whakawa mo tenei whenua i whakaaturia mai ko to Kouti engari ko te tono whakawa a Karaitiana Takamoana nana ano i whakakore i roto ano i tana Kouti. Ko etahi o nga Kaitono whakawa c tuhi nei o ratou ingoa ki runga ake nei i whakaatu mai i a ratou korero. Taku whakaaro mo runga i nga korero a Henare Tomoana mo tenei whenua, ko te he, na nga tangata i tuhia ra c te Kouti Whenua Maori o ratou ingoa kite Karaati o taua whenua kihai i tono ki taua Kouti kia tuhia hoki te ingoa o Henare Tomoana kite Karaati i te wa i whakawakia ai. I whiwhi hoki ia me era atu ki nga hua o nga moni utu o taua whenua a kaore he tino take i tuku tono mai ai te Kaitono ki nga Komihana. Taku whakaaro mo te tono a Te Meihana Takihi kihai i tika tana tono, kotahi hoki papa kotalii whaea o raua ko Karaitiana Takamoana. Taku whakaaro mo runga ite touo a Hone Wharemako. He tika he nui tona paanga ki taua whenua i runga i te tikanga maori, otiia nona ano te kuare kite whakahaero i tono paanga kite aroaro o te Kouti Whenua Maori i to wa i whakawakia ai taua whenua notemea i reira ano ia i te whakawakanga. Wieemu Hikaieo, Komihana.