Page image

A".—No. 8,

16

PAPERS RELATIVE TO NATIVE

Enclosure 2 in No. 17. Copy of a Letter from Titokowaeu to Puano. Kia Puano ma, — Warekura, Hune 25, 1868. He kupu mo koutou, kati te haere i nga rori mo whakamutu rawa te haere i nga rori o angaatu ana ki Mangamanga, kei takoto koutou ki nga rori hei kai ma nga manu o te rangi, ma nga kirehe o te parae, maku ranei, no te mea kua kai ahau i te Pakeha, ano he kau c tunua ana.ki te Pata, kai kau ana nga wahine, me nga tamariki. Kua timata taku kai ite Tangata, kua hamama. tonu toku korokoro kite kai i to Tangata. Ekore ahau c mate, kaore ahau c mate. Ka mate ano te mate, ka ora ano ahau. Pena tonu te kupu mo koutou puta noa i Matangarara, he kupu marama tena naku kia koutou puta noa i o koutou rohe. Kati, ' Na Titoko.

[teanslation.] To BuANof and the eest, — *Wharekura, 25th June, 1868. A word for you. Cease travelling on the roads ; stop for ever the going on the roads which lead to Mangainanga (Camp Waihi), lest you be left on the roads as food for the birds of the air and for the beasts of the field, or for me, because I have eaten the European (Smith, trooper), as (a piece of) beef, he was cooked in a pot; the women and children partook of the food. I have begun to eat human flesh, and my throat is constantly open for the flesh of man. I shall not die ; I shall not die. When. dea(;h itself shall be dead I shall be alivo. That is the word for you extending to Matangarara. That is a light (clear) word to you extending, to all your boundaries. Cease (stop). Erom Titoko., True translation, —J. Booth, E.M.

*Tlic name of a large house at Te Ngutu-o-to-mami. f Puano is a friendly chief of Mawhitiwhiti.

No. 18. Copy of a Letter from Hoei Kingi'and others to Mete Kingi Paetaiit, M.H.B. E Koeo— Putiki, Whanganui, Hurae 22, 1868. Tena koe. Kia rongo mai koe, katahi inatou ka rongo ito korero o Tokangamutu, kua tae mai o Epiha Patapu i tana tangohanga i tau pukapuka, ka tae ki a Te Tahana Turoa ka tukua ki a Wiremu Pakau raua ko Bopata, ka kite raua, ka tukua ki a Pehi Turoa, Topia Turoa, ka tukua ki a Topine te Mamaku, ka tukua k'i a Parata Poaka, ka tukua ki Taumarunui ki a Ihau, ka tae atu ki Taumarunui ka eke mai a Waikato, te Pooti Ngehengehe, ko nga Kangatjra ko Baureti, ko Hauauru Poutama, ko Taonui —ka wahia o Hauauru.te pukapuka, ka kite i nga korero ka karangatia c Hauauru me kawe tenei pukapuka ki Tokangamutu—ka whakatika ko Marino ki,te kawe, moo atu kite ara,; ao ake ka haere, no to po ka tae ki Tokangamutu ; ka tomo kite whare o Bewi Maniapoto —ka wahia c Rewi, ka kite i nga korero, ka karangatia c Bewi, mo te telcau o nga haorai te ata ka hui, nga pooti kite whakarongo ;ka tae ki taua haora ka hui nga pooti, ka tv a Bewi—" Whakarongo mai o Waikato, c Ngatimaniapoto ; o Ngatimaru, c Ngatipaoa —ko Mete Kingi Bangawhenua tenei, kua tae mai ki Tokangamutu, ko te rua tenei o aku kitenga i a ia, i te tuatahi i kite tinana au i a ia, kite wairua i tenei kitenga, he vi mai no Tokangamutu ranei te patu a Titokowaru —i rongo ia nei koutou c hia nga Ture i whakatakotoria ki Tokangamutu ? c wha nga ture i whakatakotoria i taua ra, ko te hoari kua kuhua, ko te wea kua purua, ko te reti kua purua, ko te whakawa kua purua, ko te moni kua purua; kua kuhua i roto i te rongopai; ma te rongopai c mahi enei; mchemea ka poka te tangata kite he i muri nei, nui atu tenei he i to he o mua, whakarongo mai c Waikato kua he te motu, kua he te tangata i te he a Titikowaru ; Otira ko te he a Titokowaru kei a ia anake ahakoa toremi ia ki raro kite reinga, nana ano i kimi ho he mona." Kei runga ko Tatnati Ngapora; " Whakarongo mai c Bewi, kahore he kupu, waiho atu a Titokowaru kia paoa c te karoro, nana ano tan a^ heoi ano taku kupu mo tena." < -. . I reira ano ka tae atu te rongo o Te Whiti raua ko More ki taua Eunanga; ko Kingi Tawhiao —. "E Bewi Whakahokia a te Whiti raua ko More kaua c tukua mai ki konei, waiho tenei marae hei. kimihanga tikanga mo te motu kia puta ai te motu —kaua c hanga kite kino." Ka hoki mai a Marino, ko te kupu a Bewi, Kati ano he pooti mo Whanganui ko Topia Turoa. E koro c Mete kua riro a Topia Turoa kite rapu ano i te he o Titikowaru kite wbakamarama i nga tikanga mo te mahi pooti mo Waikato, kia tukua to mahi a Titikowaru mana anake! Xi te mea ka hoki mai a Topia ka tukua mai ano c Tahana Turoa he karere. ki a matou, a ka tukua atu ano ki a koe koutou ko tou Eunanga hei matakitaki iho ma koutou. Heoi tena kite kite tikanga koe ote Eunanga tukua mai kia mohio atu matou. - . Heoi, Kia Mete Kingi Paetahi, M.H.B. Na Hoei Kingi. Apeeaniko Bangiiiikttia. Hoani Mete Kingi.

[TEANSLATION.] . .. Sic,— Putiki, Whanganui, 22nd July, 1868. Salutations: give heed. W° have only just received news from Tokangamutu. ,Epiha Patapu has returned from taking your letter. When he got to Tahana Turoa, he passed him on to Wiremu Pakau and Bopata, by whom, he was passed on to Pehi Turoa and Topia Turoa, and then passed on to Topine to Mamaku; and then passed on to Parata Poaka ; and then passed on toTaumarunui, to Ihau. When he got to Taumarunui the Waikato came forward, tho Pooti Ngehengehe. The chiefs were Baureti, Hauauru Pputama, and Taonui., Hauauru broke open tho letter and read it,.