RETA I TUKUA MAI.
Kite Etita o te Wananga. E hoa, tena ra koe, mau e whakauru te matou whakaaro ki Te Wananga. He panui tenei na matou na nga iwi o te pito kite Tonga He panui ki nga iwi katoaoNu: Tireni. puta uoa, uwhea noa. Kna ara o matou ringa, me tu a Ta Hori Kerei ratou ko tana Runanga. maua he ritenga mo te Kawanatanga hou. Ko te take i ara ai nga ringa o euei iwi kia Ta Fieri Kerei. he taimaha no nga Ture, ara, no te ioka k: runga ki o tatou kaki. ' I timata te taimaha i te tau IS3S. tae noa ki 1543. tae noa ki 1860, tae noa ki 1863, kanni haere te taimaha. mete pouri. Ko tana taimaha kei te man tonu i runga i a tatou : Ko to mea tika, me homai he ioka mama Koia a Ta Hori Kerei i mea ai kia mama tc ioka mo rga iwi e rua. mo te Maori mete Pakeha. Tna hoki te kupu a Rawiri te Kind. "Ano te pa;. ano te abuarcka o te nohoanga o teina, o nga tuakana i te wbakaaro tahi " Na e rite ana huki te kupu a Te Kuini "Wikitoria i te Tiriti o 'Waitangi i te tau IS4O. Ko tana kupu tenei, " Ko te bara e peehi. kaua nga whotir.a a nga Mn.>, I ~ tangohia." Na, kuore te kupu a Te Kuiisi i e ;.• Kawanatanga o Nui Tireni. Ta ratou i pai :ti ko ;e whakari:.i te knpu a Paora. " Ko te aroha kite mor.i te putakc o nga kino ki aga Maori o, Tireni." I tika aao tc ritenga a nga
iwi Maori. Ko etahi kite hapai ite mana oie K irp rr? ana Ture :ko etahi iwi kite noho pai. I enei ra kua 1... i. te marietanga ki runea ki nga iwi e rua. kaore ano kia mama nga Ture i runga i a tatou itc Maori. Hi'oi ano. S:i mutou. Tia enei iwi katoa. puta t..-, i. ; awhe r.oa. X.V IUfKAWA, K: Oja',^.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18771201.2.32
Bibliographic details
Wananga, Volume 4, Issue 48, 1 December 1877, Page 478
Word Count
343RETA I TUKUA MAI. Wananga, Volume 4, Issue 48, 1 December 1877, Page 478
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.