Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Puke ki Hikurangi.

E nga iwi a nga hapu e nga UNKNOWN, e noho UNKNOWN ra i nga UNKNOWN o wha e tatou motu, o UNKNOWN mete UNKNOWN, me nga motu ririki i raro i enei tue whenua, kua iritria UNKNOWN ko te Tominiana, £Ahni£olmi>get teoa *» kooto® *«toa. Umihi«« *o koatoo Maanga * *t* "Puke ki Hikafwgi," ki nga iwi, ki nga J»pi kataa, tonei ka etaake i|e owe. • - K»;4fcJai«ata jm«» »u imkakmtMbmn *|M4M&igifci otataaMarae, ko XaraabaoMa-; ihiiikii wliiln nni fctitii mn nflf frni t ton* ao 4 a, he tailgate «a e mobi % otsa ana* «ga im e «». fiaketa, Jlaeri, mo tona mataQtarß*, tne tona Utea, inaau ka jnixsßiimetrrs, i »teaJtotoitt iiano* i*a*aa ■ »aUM temaa aXMupatte ««**» otoku »01 W<(f i-o Jutted 4seiflg»,issu e utgiflMvMir; a, * kotts taw* pea koatou etealioa ki a au. " He.feo-abau do tei*unga:®ate, i to *i ia matau e tu lahi ana. a, *enei apo etahi o ratan kei te ora. „ m Ko Taitoko kua moe, ko Henare Tomoaoa kua moe, ato Kakakura kaa moe, * Ropate. to* Ao. a Reagiheuea, a Hoani Taipaa, a to Uatßaigwgb»<to .TeitaTiakitai, e#aoiaiiopiba, a Hori tB,.aJBBnU Tapapa Baoyrfii, a H«te£Uta»*» Kawtoaaa Wkakarate, Koroo,aliireaha Pmpi to Maori, miA&tta £bx«* a,;|iwha Jiokiba, ate*Ki>epa.to ***' taiavhea,a *Hereto, ♦iteMakarini a Rakwraka, a Ttttefcangaahaa, a to Ka*eak*a te Wari^:TwMfia,.f a •J***? Tnokubi. a Ana*u *e Sfttetft **»•* panai, a £i|V<*«fat*»to Hemwu KgmoCTß, ; <a- Ttamab#* M«kj«alnir itaheyarlEiramu Batana, aKw toßanaiv»7e- 1 iw Paaau.a fiiwawa BojHJia, a*e Hoia, a|

' I Tahau, a Hakaraia te Whip*. ' Na, kei to mohio koatou ki nga wfcakahaere, me nga tuabi, me nga hanto. a enei rf&gatixa katoa, taie noa kiioiatoa kcuinataa kla 'Tainahaa, tenei ano ta tataatamaiti a Hone "Bike, : te maa nei ie vawva o tooa reo, i to taonga o te&ni Kotahitanga kite Waipatai to tea IMS. . I eanga i to-patoi a Taitoko k&t ia, Ko to aba to im» tika fan>«oboaiM»botf/Mwi inapt i ta Tiriti o Wailiigii Hotie HiMw> kaiiwa mo *vn*n Beka ki to tfiiwiali Haoi koito mohtoiateo kiko ata o nga mafai a Heke.: koWpoa tenaotol'iritio Waitangi, ottn, kei te mohio • t&tea Jd.nga mahi a teoei ie o tooa reo i to o i o tolip ; -laetnga. 1 . £aoce be raagatita oenei rangatirai kore be tohotoba lnaiatan,e man uei te tangi o te reo* icotoi otetu taringu. Ko Tatnabau. Maoiqmkn, ka mea, "Ko o tataa motne ooho nei tetea imnga, he ika, be nt.fat'itwjiiiM tifltir'' aa iiifi ka fca raka ado, te puieateogaahe,^erima tekauaarimi iniriooa laiiiriro i te Kawanatanga me ng*. Pakeha paraiviti noaibo, e rima ano intnona eka i toe kia fiitaa. ' Ki Jm patai teoei aaka. 4, Me pehea e tatao te ika nei?" Te Kakakora, kainea, "Mo te patai a Tamahau, *«Me pebea te ika nei" ko taku whakau|o, "Kia kohkiW wbakahaezasto tatao te te whakabaere a te Wbiti." Tamabau ka tnea, "Maku ano e taka patai," arai opoko ika o te ika nei toie tapahi ato, Osku e bono ki ie opoko tengata, kia kore ai e raka ki rote wai" koteaa apoko tengata lio io tataa ainHaJn ie moote Timi Kara, leati ten. / ■ J!«OMkaB, kft |MMta-lM fld»i taka taiM tofitiUto Katmateaga, teima to teiboboa ten*. I taten meie tapgata e baete ana kite meiha ia ite te rironjp inai Q to na ka.kooiotifio»a waewae,be taanaketa wwje • ij teneeraoroto,ko ' Ka mea a Tamabaa ki .nga Uu temanki, vbakatoogo mai, ko te ;tea'teirbite na*matew qga kn^'T Jt " a - «"°tn tana za ten, kct tenei taa fr* hon, na .koutoa Hae»ata Jn4o Tp-■frSdfc-X Kaatit tenei.to. iujkijßai b ratoateoJd Joto ki o te Hnnga«ra te bauta nei ia teiN;— Ko Wi ko Hinaki, ko Hone

Paecato, fcoWiremo PotaeikoParattaeNgatk, koto Hoaore Timi Kara,koto Hoaore A* T. Ngato, ko te Hiti te lTuiilißywr, y» I# Harinuv kovKaoift, ko Hoei: ko Banreti Poai,ko?atoMkei, Jco te Bin, ko toXabakiwr, kota Baafeitm»irbe, ko Taingakawwfc fcfc *» BamhtfMtt Ifetato, ko HenMiwi kn te Heubea Tamil*. kotoPaerato, hp Host Taobai, ko Utika Pbtolta, ko Kaluio jtiraai ko Waste Hipngo, ko Aitaia, koWiienro Kaaika, te Sihn Poporo, Wiremn Kinwehi, ko Kahft, ko Taraaa, koWiki Taiti-ko, koto Wbafrboao, koto Hidm Bopiba, ko Henare Waitere, ho HohikM, koto Bewanai, ko Hoaoiti, ko- Heaa Boptto, ko 1 Taipaa, ko Hon Pukebikm, ko te Wemtoa,. ko te Maoa Kakakurn, ko. te White ,Kakakneat koToharon Kakaknra, ko Hsadkaaro, ko Wsi- > tohi, ko Paotia, ko HahnonaPatote, koHoefa, j ko Hue Boore, ko te Masa, ko toifomokingi, I ko Taauiarangi, koNgakooti, ko Wbuiga»oi»toE% fa> irate** Henare Poahiki, ko IpW ko Henare Panto, ko PwManibeia, kaPou Tarei, ko Tame Eramiba, koTakah* Waitote; ko Ngabui, ko Taura, ko iriatara Kiagi, k» Tatfana Kingi, ko Teri Paerata, ko Bnrohira, k > Arete Mahupnkn, ko lUnkura, koHoaaaa, ko Maiuti*, ko te Ao, ko Half Bangitakaiwabo, ko te One Ngataere, ko Ani Ngapnke, ko Haeato Marere, ko BangiPuataata,koteKoheaTabaaa,ko TawbiroEaoaU, ko to Angaaoga Hoera Wbaltstoba, ko Maika Hikatoa, ko to Paea Wbatokorari, fco- Ptcipi Waaka, ko Tioi, ko Hon to Haki, te Aotoariari, Waimabnru Maaka, Taiawbio to Tan, Capt fiimene, Ngairo Honehima Haor& te Tatore Kua Karaitiana, ko Toi,Jco to Haeato, Wattoe Bate, Batima Mftka, Manahi Paewai, Karaitiao* . Wirihaua, Henare to Atna» Tipene Hatoa* to Batebi, Tipene Apato, Quia Hutea*,Te Whutu Beoato, Ekeagaraafgi Hapuku, HawaikiraDgj, Mohi te Atabikoia, Pubara HawaikinHigi, Te OeibaaTatore, Tn Tiakitai, to Kuril, Taraaiki te t Ga, Otone Wiribaoa Toatoa, Iraia Earacri*. Tareha, Aporo, Paora Kaiwhate, Anaru, te Wainoha, Hobaia te Ohata. Ko Taaiwha, ko to Huta-ito-rangi ko to Hamaj«raho k» Honeke. Kasti n i kooei ker riri kousou mo to ngarooga o kontoa tqpa, o 'to bttnga ora. E koutou katoa, kei tomobio tona kootoaki te tongi o koutou reo, no teira abau kameaatunei kia Juraton,2aa koutou ahaue wbangai ki to kai, akin tortei wio abau td koutoa tipaca. papa, itira«a, ara, a Poiakaa Maika, Ktito o to k» HHraraogi" i to ra ki Papawait, GfcTtowtt. fcs te wbakaeja i to totoa matiQga a to "Puke ki Htkuaogi,, a, kei to rsobio aatr kootoiF kia an, a, k» mahn eao a

koutou mahi, e hotnai ana" hei mabi tnaku. Na he Pao tenei. ;■ "Whakatangi-Poruiu ki papa, mate raw a i an' rnotska'jj&aitti • £ i konei maua e ; aktt ana kite • ; H&oi tifokf,

|I muntnaM te tansha£ga mo te Ira Panganiji taSiwti wahin*- nui ( te huihu nga o Ngaati- Whatua i-hui ki Patan > .'vv<iahj .>0 Kaipara. Ko te take o tauahui txe rapu i telta-. hi huarahi pai, e whiwhi alizsataa kite hffa <>£• ratau mahi ahu-whenua. - j I roto ano i taua hui,ka ,wjNkanttffe%' ratau k kia whakaturia/etahi Kohatii WbakattMharatflr nga ki o r'atau'rangatira hei a Maehe e beke ibo nei, j tacga o ana kohatu. • " •• - 1 Ko ta tino take nui rawa o taufi. hui, lie korero I ino nga mema o te Paremata, J ira,ki "Jt;e .whaka,pik' ia Paraone-Kena, o b*f>4j*ma vns te Tairawhiti, e rua aEiihole £tsbi tatoi&t* ket te whakaingoa ia raua mo taua ; talsi*fil : Jiaati ko te kr a-te N upepa M'Mtte ponauaa'awiiiliLwaiwi, kia perQ,ra.t;iy te. wlwwhftajrn kite mahi ahu-whenua no reira kei ite-ta-. tap ratau kia \y<hiwhi moni ru ka ti'nata ai -ta ratau mahi afiu-whenua... , ■ . He'tangihanga nui i tu ki:Tuipa mo ce Bewa Mokena, (Anglice David Morgau) i mate i te Paraire te 8 o nga ca o Hurae nei. Ko te Re\fa te.rangatira o Ng.iatikoroponga, nona neite taonenei a.Te Aroha me nga whenua hoki i wabo mai o taua taone. . I wnanau ia ki Tuipa. ka 55 ona tau, he mea wiiakaako ia kite Kareti oSt Stephen, Panere (Parnell.) ; Ha tangata ia e mohiotia ana e nga iwi e rua Pakeha, Maori hoki, a, e manaakitiaana hoki e ona hapu katoa, e haem ao.i m ki Ingarangi i tenei tau, mo te Tiriti o Waifcangi, na ton a mat?nga. i kore ai ia e haere. : . .KQAVatene Whiro, (Watson Herni) tetahi tangata kua' whakaingoa i bti mema ino te Taiwbakatetonga. Kaatv, na .Ngaati kuia ia i tautoko too taua tui'angi<\

EE BONGO -KOHURU. , I rotoi;te".Kooti Wbakawa;o nga-Piribimaoa i Whariganui,. ka whakatau* te keehi mo nga tangata tokoriiii, koHeini Kenetibetahi, ko Houei Kana tetahi, kia roamarauia ki ;roto i te berehere ino ta raua patuoga i fcefcahi tangata ko Winiata te ingoa, he haerenfia maj ki roto i tetfthi Hoi-eera o YVhanganui, jca-tahuri ka wbjWa-r. matakitaki i tona nioni £SO noti, i aiuao.rjjga aroaro o aua. tangata, no te haerenga o Wiojata ki muri o taua Hctteera ka wbaia atu e aua tangata, ka patua, i pupga-.e taami ana, ko tetabi i te patu, kaati, tino ioate rawa te kanohi o taua tang-ita, heoi whakarerea ana e raua taua tangata i kona takotp .ai,,.haere ana aua. tangata,. - ■ ' •' •

ta. Se -Kptahi tetahi Keehi i tu.-ki Marepana Ahitece iria v mp Wireraii Paraojie^Jiehuraeke, i painatia iarignU .£2O pauua, n>CLte taringa turinga kite hoatu oranga mo ana tamariki tokorua. He rnea mau nga tarodxiki-ki te Ohipera. Kaati, i runga i te kaha o te mate kai o aua tamariki, kai ana i te bopi. - /Kaati, he paneke koutu wai te mea taka kai i roto i te "vyharje.Q tauatangata. ' 'KQHVWSikGA'i TETAH I ETITA KpUrhi. tetefci.tftita i kohurwtiia e etahi tangata kohuru,,# no Hera (Sfcera,) he koh^rutanga.tuatoratenei

i enei tu tangata i raira, he kore kaore e whakaae kite. Komiti Kotahitanga, mete Komiti Whakahaere. Heoi i ihaa,katoa aua tangata In te whareberelftre.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH19110731.2.2

Bibliographic details

Puke ki Hikurangi, 31 July 1911, Page 1

Word Count
1,525

Te Puke ki Hikurangi. Puke ki Hikurangi, 31 July 1911, Page 1

Te Puke ki Hikurangi. Puke ki Hikurangi, 31 July 1911, Page 1