Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Kia Rakaiwhakairi Katoa.

Te Momo Kingi, Paratene Matenga, ara, kite Iwi katoa i roto ite rohe ote Tairawhiti, tena ra koutou katoa, i roto i te aroha e to tatau ariki o Ihu Karaiti Amene. He poto no nga ra koia ka tuhi a-reta noa atu ahau kia koutou, nin rnnga i te take o taaku taemai ki roto o Wu.rnrapa nei. (1.) TuatahL-kua vwhaknana al-uu hei mema mo te rohe o te Tairuwh.ti nei. (2.) Tuarua i haere mai ahau Ki le whakaatu i eku take, hei tirohanga ina koutou e riro mai ai o koutou pooti kia au, e kore ai ranei, otira ki toku whakaaro me pjoti tonu mai koutou kia au i runga i aku take, koia teua:— Tuatahi ko ahau he tangata aroha, kite tangata, kite whenua. Tuarua e pouri ana ahau kite iwi Maori kei noho kore whenua tia. Tuatoru e pouri ana ahau kite Ture muru whenua nei. Tuawha e pouri ana ahau, kite tangohanga ate Kaunihera i te mana o tatau whenua kia ratau. Tuarima e pouri ana ahau, mo te kaha o te whakaaro o Wi Pere ko te Kaunihera me ona hoa hoki kua whakaari nei ia ratau hei mema, ara, ia Apirana Ngata, ia Ihaia Hutana, ia Mohi Atahikoia. Tuaono e pouri ana ahau ki oku boa mema notemea ko ratau tonu hoki nga tangata Tautoko te Ture Kaunihera, me ta ratau mahi tonu i nga tikanga katoa o tenei Ture Kaunihera. Tuawhitu e pouri ana ahau, mo te putanga mai o tenei muru whenua i roto i nga wbakahaere, a te Kaunihera whenua, a ko aku hoa kua whakaari nei ia ratau hei mema te kai hapai o tenei Ture, a, kua tahun mai ta ratau Ture e hapai nei ki te kohuru i o tatau toenga whenua, na konei ahau i whakaaro ai.

Kahore noa iho he pamga kia pootitia hei rnerna, eocemea kua aitua te iwi 1 runga i a ratau whakahaere, -.vaihoki me penei to ratau ahua i roto o enei ra, uie noho ratau i roto i tenei mea nui, kua whakapangia nei e te

Ture Kaunihera nei ki ruriga kite iwi Maori, ko taku tino whakaaro, me waiho ratau e te iwi kia noho ana i roto i te whare tana, m'o tatau kua kiia nei e te Kaunihera, kia tangohia noatanga atu o tatau whenua, i runga i tona ringa kaha ahakoa kahore tatau te iwi Maori e whakaae, ko tetahi' ko ratau kei roto i te kupenga a te Kawanatanga e okeoke ana, a, ka pewhea ai ra putanga mo ratau whakaaro ki waho o te Kawanatanga titiro mai ai ki tenei Ture muru whenua, notemea kua haina ke nei hoki ratau kite pukapuka a te Kawanatanga. I raro i tenei Tore Kaunihera ki taku whakaaro noa ake na to ratau whakaae kia peneitia tatau te iwi Maori i baina ai hoki ra ratau i o ratau ingoa ki raro o tenei Ture, no konei ahau i tono ai kia koutou ki Le iwi kia waiho roaku te rapu i te ora mo tatau i roto o enei tau e takoto mai nei i mua i o tatau aroaro, ara ko taku rapu i te ora mo tatau koia tenei, he tino arai atu i tenei Ture muru kia hoki atu kite iwi Pakeha, kia kore kia tatau kite iwi Maori, i te mea kahore tena Ture i roto i to tatau Tiriti, i hangaia nei e to tatau Kuini atawhai i te 1840 te tau. Ko tetahi he rapu naku he aha rate tino take i riro ai te mana o tatau whenua kite Kaunihera, notemea kahore he waahi i roto i te Tiriti o Waitangi, e ki ana,, ko te. Kaunihera he mana ki runga i o tatau whenua. Ko taku whakaaro me mau tonu kia tatau kite iwi Maori te mana o tatau whenua ake i raro i te wahi tuarua o te Tiriti o Waitangi e ki ra, hei a tatau tonu te mana o tatau whenua me o tatau kainga me o tatau taonga katoa. Mehemea he take kia kaua o tatau whenua e hokona, pai atu kia au tera take, mehemea ra ia koia rate take o te tango a te Kaunihera i te mana o tatau whenua kia ia, otira e te iwi mei pera kua kore e murua kinotia o tatau whenua, ko tetahi kua kore e whakapurangatia he moni hoko whenua Maori i roto i enei ra, ara kua takoto i te Kawanatanga £ 750,000 pauna hei hokohoko i o tatau whenua i rare i te Ture muru whenua nei. No enei take ka tino marama i toku whakaaro, kahore he painga kia tatau, e waiho noa atu ai te mana o tatau whenua ki tenei iwi kohuru ia tatau i te iwi Maori. Ko tetahi take rapu aku, nawai te tangata nana i hoatu tenei mana kite Kaunihera, nawai ranei te iwi, mete hapu, nana i haina tenei mana kia riro i te Kaunihera, ina hoki ko au me oku hapu, me era atu hapu, kahore rawa ahau i te mohio i takoto he pukapuka whakaaetanga a matau kite Kawanatanga, kite Kaunihera ranei, e mohio ai au, ae kei te tika te rironga o te mana o tatau nei whenua ki raro o te mana o cenei Ture Kaunihera, na konei ahau e te iwi i whakaaro ai ahau kia tino whai mai koutou ki raro i oku whakaaro, a ma te tuku mai o koutou i o koutou pooti kia au, e tutuki ai ia au e nei whakaaro ki roto o te wahi o te tatauranga, ko ahau he tangata kua hapai noa

aiu i te patu mo cenei Tnre tae noa mai kia au e tuhi atu nei i tenei reta kia koutou, haere ake nei. Pai rawa atu maku ma te ringa kahore ano kia para noa i nga tikanga a te Kaunihera, e whawhai atu enei tikanga. e mahia mai nei ki runga ia tatau i te iwi Maori. E te iwi heoi ario mabaratanga kite tangata hei acai atu i enei tikanga, 1 te mea kei te tarewa tonu, kei tukua kia kakati nga niho kite whenua kahore e taea atu, a, ka moumou noa iho te mamaetanga o tatau ngakau i roto o enei ra. Tonoa ra ahau e koutou kite kawe i nga pouritanga o tatau ngakau i roto o enei ra, me krre noa e roaroa atu nga rangi o te mate, e nuku atu ite rua tau, kite hia ranei tau ka mate ai tatau. E te iwi e mohio ana ki aku wbakabaere, boki mai te mahara kia au i roto i tenei wa poto, kia mau te mahara ko au bei punga mo koutou, a tae noa ki tona mutunga. Kia ora koutou ma te wairua o te Atua koutou e whakamarama kite kino, kite pai, kite mate, kite ora. Heoi na to koutou pononga e tuturu atu nei ki raro i o koutou takahanga waewae. Tuhaka Mokena Kobere.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH19051125.2.4

Bibliographic details

Puke ki Hikurangi, Issue 26, 25 November 1905, Page 2

Word Count
1,169

Kia Rakaiwhakairi Katoa. Puke ki Hikurangi, Issue 26, 25 November 1905, Page 2

Kia Rakaiwhakairi Katoa. Puke ki Hikurangi, Issue 26, 25 November 1905, Page 2