"WHAKAKARAUNATANGA I TE KIINGI."
Kai te 26 o nga ra o Hune, he ra whakahuri no nga waahi katoa o te ao, mo te whakakaraunatanga o te tatan Kuagi atawhai o Eruera VII. hei taua ra hoki ka tangi nga poro o nga wharo k.iva.kia, a, ki karakia hoki i to haora e tae ai ki to, kavaunaranga o te Kiingi, ava, i to haawho p.ialii o re 9 o nga hao.a oto ata 9. :'»0 a,.m. ii r o ra li;)ki t.moi ki K'ovoitaoo.o noi, ova hoki o powhiritia o to Moa mo cv.i ava t.anga.:a rangitira o Ivuvitaon ■ noi, nga.. Maori katoa, o Papawai. kia uui mai k; Kopataono. noi whakanui ai l taua. ra. Kai mar; ihoo to karakia, oto whakikaiMunatanga o to Kiingi, i to haora kua kiia i runga ako v;i. ka„ haoiv nga tangata katoa, Maori Pakoha i runga. i to tulira, atu l to wliavo karakia o to Mi:iino->ro i_ Ivavitaono, ki to marao o to w'o.aro Kara, kai te_ la aigi, ki l'oira ka kauluiu lo Moa mo to Minha hoki o to haalii ki ;;ga. tangira. kai mun i'lo ka W'aiatilia o nga. ta.niaiak: Kura. nu 1 oriki to iliinono mo to Kiingi. ara, '"K to Ataia tolmngii. to Kiingi." Kai_ muri \'w ka waipu no'.a i'op;i !ioia, ho whakanu: ki to Kiingi. kii niuv: i!io !<a. liri-i nga rakau o rua, ki r» mavao o i • w!i ;v Kura, ho "M-Lsiglisli Oak li-vi" t • luo'O! ka, huaan '. hoki - ngoa, "Ko KiLg: Kraora. to vu" me "Kuini Arikiaiiaiu" hoi :oh;i \vh i.kamah tratang i ki to wk.akakar :uua' auga. o to taaau Kiingi' mo nga whakaaip'.irangi, o ho'.;o mai ana. K'i nuiri iho ko nga malii ngahau. kai to rapu tmoi ahi mo to Po no Pako!ia. t- wiiakah u-.v motora mal.i, ilo >i mutu rao-va a'ao hoki pai, o:iei tikauga katoa. ka roro hold t • ra. Kaaii ako to whakailu m-> t 'ira wa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH19020531.2.3
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 22, 31 May 1902, Page 5
Word Count
324"WHAKAKARAUNATANGA I TE KIINGI." Puke ki Hikurangi, Issue 22, 31 May 1902, Page 5
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.