nga Maori i mutu noa i runga:—e whakaputa ke hold, e wbakakabore boki aua Takiwa: Na, tenei ate Kawana te mea nei, mete uru ano mete whakaae ano tona Runanga ki tenei meatanga, tenei te wbakarite nei, te karanga nei, ko tenei wbenua ka luhia ake nei, ka korerotia nei, bei Takiwa, bei ekenga mo lana Tare, ara «ga wbenua kabore ano te tikanga Maori i mutu noa i runga: A ko te Takkoa Maori o Peowhairangi ka, waiho bei ingoa mo tena takiwa : Ara, ko nga wbenua kaioa i raro atu o te North Headcf Wangaruru on the East Coast, 10 Maunganui Bluff on tbe West Coast, kite takoto tika: haunga ano nga whenua kua mutu noa te tikanga Maori i runga, kite ritenga a taua " Ture wbakarite Tikanga mo te wbakabaere Wbakawa ki nga Takiwa Maori 1858": Aka mea ano ate Kawana kia mana tenei whakaritenga, no te ra i tubituhia nei. J. Holt, Kai tubitubi o te Tino Runanga.
WHARARITEN6A A TE TINO RUNANGA 0 TE KAWANA, E whaharite ana i te Takiwa o Peowhairangt, kia ekengia e te " Tare ichakatakoto Tikanßa ki nga Takiwa Maori" I te Wtaare o te Kawana, i Akarana, i te 7 o nga rao interna, 1861. I reira : Ko te Kawana, ratou ko tona Runanga. NO te mea, kua oil te wbakarite e te "Ture whakatakoto Tikaoga ki nga Takiwa Maori, 1858," e tika ana ma te Kawana ratou ko tona Runanga, i tenei wa i tenei wa, e whakariterite nga Takiwa bei mabinga mo taua Ture, bei nga Takiwa ia kaboreano te tikaoga Maori i mutu noa i runga: ~e wbakaputa ke boki, e wbakakabore boki aua Takiwa: Na, tenei a te Kawana te mea nei, mete uru anome tewbakaae ano tona Runanga ki tenei meatanga, tenei te whakarite nei, te karanga nei, ko tenei whenua ka tubia ake nei, ka korerotia nei, bei Takiwa bei ekenga mo taua Ture, ara nga wbenua kabore ano te tikanga Maori i mutu noa i runga: A ko te Takiwa Maori o Peowhairangi, ka waiho hei ingoa mo tena Takiwa: Ara, ko nga wbenua katoa i raro o te North Head of Wangaruru on the East Coast, to Maunganili Bluff on the West Coast, ki te takoto tika: Haunga ano nga wbenua kill mutu flotte tikangi Maori i runga kit«
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620115.2.7.2
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 2, 15 January 1862, Page 6
Word Count
387Page 6 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 2, 15 January 1862, Page 6
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.