Korero Tupapaku.
TE MATENGA O TE KAHUKOTI. Kua rongo pea nga tangata kite matenga o tenei Rangatira o Ngatipaoa, ara, o te Kahukoti: ko te Karamu hoki tetahi ingoa ona. No nga ra o Akuhata i mate ai—he kainga waipiro, be haurangi le take—a male ana ia I tonn kainga i Taupo, i tciabi laba o Hauraki. Haere rori ana ia ite laba otc pari, a kibai laro, kua pabckc le wawae, kua taka rawa ki talahi, a mate lonu ibo i reira. Tera katoa e takoto ana i roto i te pukapuka a Tamali Ngapora. Heoti. Kibai korerolia tenei malenga a le Karamu ki a te Kawanatanga, a tae noa mni ki nga ra wbakamutunga o Okitopa. A, le lino rongonga o taua mea, ka tukua atu c te Kawana, tetabi o ana Kai-whakawa, bei kimi i nga likanga a taua matenga. A, koia ano, kei ta Taniati Ngapora—nana ano, na te Kabukoii lana kai tonu i te waipiro, me tana haurangi lonu boki i nga tau katoa: a tenei boki, ka kore c bomai noamai ki a ia nga kai pera, na ka langobia kahatia e ia, a kainga ake. No konei boki te tika o nga kupu i raro nei, kia tino lupato ai te Maori kei riro rawa ratou i tena kai, i le waipiro. Haunga ano a Waikato, a te iwi kotahi, olira mo nga tangala Maori kaloa ole molu nei tenei kupu wbakaiupatoiuo te wai-rama, e kainga nuilia ana e le taanc e le wahinc, i nga Tiione katoa. Koia ano, ete Whanau, kia tu pa to rawa ki tcna kai, no le mea hoki he male kei roto. Mangere, Hepetema 2, JB6l. He korero tenei mo tetahi o nga rangatira o Hauraki kua male. I le rua iekau ma rua o nga ra o Akubala ote tau nei 1861. $a baere ale Kabu* Holi \A- Wa|t&\ra Hi tewhare o (c(abi Pafce|ia ft) ts BMity n» topj, Te taenga atu ot&
Kabutoki ki laua Pakeha, ka tohe kia hoatu he waipiro mana; otiia kahorete Pakeha ra i pai kite boalu; ka riri ale Kahukoti, ka mea ki le Pakeha kia haere am i taua waki. Tingia e te we hi taua Pakeha, hoatu ana e rua nga pounamu waipiro: ka whakainuinumia ma ratbu ko oiia boa", ka haurangi kbte Kahukoti me le to hi o ana wahine. Al te abiahi, i te mea kua pouri rawa, ka boil ale Kahukoti kite Kawakawa, me teiatti p flga wahine bei kai arahi; a waenganui bfe huarahi ka mea ate Kahukoli kite wahine, e hoki koe ki le tiki i a Mere (i mahue atu hoki i te kainga o te Pakeha ra e haurangi ana): ka mea te wahine ra, kahore, me haere touu ano ahau kite arahi i a koe; ka mea atu ano a te Kahukoti, baere koe e hoki kite te tiki i a Mere, e ahua pai ana abau. Waihoiia ibo e te wahine ra kia noho ana i te wahi i korero ra rana, hoki ana kite tiki i tera i mahue atu ra i a rauo i le kainga b te Pakeha. Tmurianoi te wahine ra, ka whakatika te tangata nei ka haere, tehekenga atuiuta i le tuawhenua, ka haere i runga i te papa kohatu, nekeneke kau atu hoki pea, Ta-u! ka hinga te tangata nei; ka wbara le wahanga o nga lukemaia i te kobaiu; hebiano takolo tonu iho. Taenoa mai nga wahine ra kite wahi i waiho iho al « telabi, tirotiro kau ana kua Hro; karanga noa, kiliai i 0 mai: heoi ano ka wbakaaro kua tae kite kairiga: ka haere tonu: metiemea pea he awatea e kitea atu e takolo ana. Tae noa am kite kainga, ka patai Kua tae mai a teKsihukbli? lt Kahore." Tonoa lonutia atu he tangata kite whakataki haere, a, tae noa kite wbared te Kaata, hore ake i kitea. Ao ake le ra, i te ata ano, ka whakalakina baeretia i le taba lai, ka kiiea ko te bbrdj neke kau atu, ka kitea ko le paraikele, i ko rawa atu ka kitea a te Kahukoti kua male, e lakoto tapapa ana i roto i te rimurimu. Wbakarongo mai e nga iwi, he rangatira nui tenei tangata kua mate nei, he teina ma luakana kia Potalau. Tawaia mai laku mate ete tangata, whakakaitoatia mai; otiia tenei laku kupu kia koe e te tangaia e wbakakaitoa ana, Ko tona henga hei whakatupato i a tatou: tetabi atu o nga kupu nei ra, ko te tarigata e mea ana e tu ana ia, kia lupato ia hfei hinga. Tenei ano tetahi, Ko tona be tenei i kitea nei e koutou, tena hoki o koulou nei he kei roto i a koulou. Tenei hoki telabi atu tupupaku kua male, no le tai ki Manuka nei, no Puketapapa, ko WiKoihohQ, kua mate rawa, i mate kongenge, a e barm ana ki 10 Oqepq, e \m w®\A
Tauranga-ruru, ki reira nehu ai. No Hepetema 1,1861, i bemo ai. Heoi ano. Na to koutou lioa aroha, Na Tamati Ngapoiu,
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18611216.2.11
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 18, 16 December 1861, Page 13
Word Count
842Korero Tupapaku. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 18, 16 December 1861, Page 13
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.