KO TE KAI-MATAARA O NGA IWI ERUA.
"Na te tika i toa ai." Tairei, Hepetema 7, 1848. He Kupu whakaatu i te tikanga mo te whakato Tarutaru.
Ka oti nei taku u hakaaturanga i te hanga Pata ki a koutou, katahi au ka raea kia whakaakuna koutou kite mi tamtam, kite hanga mara otaota. He mea he ki a an te whakarere i te ngakinga parareka i te tau e pai ai te xehenua hei mara tamtam. Kia kotahi, kia rua tahi ranei nga whakatokanga rhvai, rauri iho me keri te whenua, me unu nga tumutumu, a ka oti tenei, kia rua nga puh'ra witi e ruia ki te eka kotahi. Me ako i nga mehua o te pakeha, kia mohio ai koutou kite eka, kite puhera. E pai ana te rui witi kite mara kua whakatupuria kite riwai i mua tata, a ka ngaro te will, me rui hoki te korowa ma; kia toru pea nga pauna (tainiaha) mo te eka kotahi—a ka tupu tenei hei kai ma :o kau. Na, kei \iaieware, ko te ivitt ki mua, me whakato —ngaro ran a ki roto i te oneorie. katahi ka rui 1 le korou-a ma, rui hoa iho kia purohurohu noa, waiho ma te ua ia e tanu. Na ka rua pea ka toru rauei nga tau e takoto penei ana, he mea pai ano kia whakatupuria haki, kite witi lanei, kite rinai lanei i heui ki taku uhakaaro me uaiho tonu hei kai ma nga kau. kei maumauiia hoki taua kai pai. Hi- lini noa iho nga tarutaru pakeha, he mra pai anake hei kai ma nga karaiehe, ertta ano la ng.i t.irutam pai hei uuakatupu ma koutou, ko te tatuuru Jtai, laua kote kuiomu ma. Ko te tikanga tenei o ana punipuia. Me nil talu t.ti'.i ki.» rua tekau pauna tamtam rut, kia nui.i p..una koru:.u ma, ine rui kite walu kua I'U W Leu, e uatea una. hoki i te otaota kmo,
na ka tupn tenei hei mara pai, hei tupuranga hei pai hei hoko, he mea utu nui hoki te hei pai. He mea tino ataahua te mata tarutaru ki taku titiro, me tona taiepa, me nga kau hoki i roto e kai ana. Kia rima pea nga eka mo to mara kotahi, ka tino pai ai, me keri he maioro hei taiepa i te tuatahi, muri iho me whakato nga tataramoa, he mea pai hoki tenei, kahore hoki e kainga ete kau; heoi te kainga i te tau tuatahi anake ; i te rua o nga tau kua katete, a ekore nga kau e tata atu. Me whakato kite taha ote maioro, kia toru nga rarangi, kia kotahi putu te tatahi o nga rarangi. Na, i te tau tuatahi, aua nga manga e tapahia, waiho kia tunu ana, engari i te rua o nga tau, mo tapahi i nga tau katoa hoki i muri iho.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/AMW18480907.2.13
Bibliographic details
Anglo-Maori Warder, Volume 1, Issue 20, 7 September 1848, Page 4
Word Count
480KO TE KAI-MATAARA O NGA IWI ERUA. Anglo-Maori Warder, Volume 1, Issue 20, 7 September 1848, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.