KO TE KAI-WHAKAMATAARA O NGA IWI ERUA.
"Na te Tika i toa ai." Turei, Mei 23, 1848.
Erua nga mea e ora ai te tangata; ko te kai, ko te kakahu. Erua nga kakahu tuturu; ko te weruweru ko te whare. Kotahi e haria tonutia ana, kotahi e man tonu ana. Kite kore e par te taka ite kai, kite makitaunutia, ranei te kakahu, ekore e pai tona tukunga iho; ko te pai e ngaro, ko te kino e Ima. Waihoki e penei ana ie ritenga o te whare—e pai katoa ana nga meae hanga ai te whare, ko te hanganga la i kmo. Ko te tangata anake o nga mea katoa i hanga e te Atna e haere tu tonu ana ;'na te papakn o nga waha nui o o koutou whaie, na reira i nu j inga a' te tangata kia rite kite kun; Ehara l tenet anake, e moe ana ana te kuri i runga i te whenua, mete tangata maori ano hoki. Tetahi atii mea i kino ai te whare puni,— ko te tahnnga ahi i waenganui whare; e kino ana te werawera nui mete paoa. Nakona i momoe ai te tangata. i ngoikore ; na te paoa >*•*• pangia ai nga kanohi e te mate toretore e it kohure anohoki. Whakaaroaroa e koutou to. koutou noho tokomaha i roto i te whare ; he mea pai ranei 7 Ana ra. Urn tonu atn te tangata ki roto kite whare, whakakatia iho te tatau me nga matapihi,—nakonei i kino ai, kahore iie putanga mai mo te inamaoa. Ka imitu te whakatangao te manaw.i, ka mate te tangata. waihoki ka moe liuhna i roto i te w hare, ka mate i te mamaoa i te piio, nakonei i homai te kuika te koiangi. E maiama, kaua e nte ta koutou noho ki ta te poaka, engari uhaia ta te pakeha tana tikauga noho, hanga nga whare kia nui. weheuehea atn tetahi taha im> nga tane, tetahi taha mo nga wahine, kei pupuui te takoto. He moti koia no te laupn i hanga ai nga whate kia lti ? Te hanga ai kia rahi te whare. Takoto kau ana te rakau te harakeke, ehara i te mea e hokona ana, i pairi ai o koutuu ngakau. Kahore he ngaronga ote hanga whare e peiia mete ako koiero pukapuka. He aha koutou te hanga ai ite alu-kohua ? Kite kahore he pere/ti, pokopokea he paru, he mea w liakananu kite toetoe, ka hanga ai hei ahikohua. Kua oti rahoki l nga tangata o runga. Ko te tahu perrki e takoto kau ana, kite hiahia koutou kite hanga, tulntuhia mai ki a matoutetahipukapnka, ama inatou e wliakaatu nga tikauga. Hanga hoki he lepu, lie turn mo o koutou whare, te mea i whakarerea ai nga kakahu pakeha o te tangata maoii ina hoki ki tona kainga, he kore nohoanga mona, he wehi hoki kei pain kei pakaru tona tarau ina ttipou la. Me he turn to tona whaie ekore e pena. ekore ano hoki e paru tona kiii i te konkonnga i ruto i nga piingatehu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/AMW18480523.2.12
Bibliographic details
Anglo-Maori Warder, Volume 1, Issue 5, 23 May 1848, Page 4
Word Count
511KO TE KAI-WHAKAMATAARA O NGA IWI ERUA. Anglo-Maori Warder, Volume 1, Issue 5, 23 May 1848, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.