Article image
Article image

taua kotiro, ‘E pa, e pehea ana me tono atu e koe tetahi Maori kia whakamaramatia mai he aha i penei ai, i pera ai ranei, te iwi Maori?’ Koia nei te whanautanga mai o aku korero i ia wiki i runga i te reo takiwa, i raro i te kaupapa o te Maoritanga. Ko tona tikanga, he whakamatautau noa, a, me mutu aua korero i roto i nga wiki e ono. No te putanga mai o nga patai me nga reta, tutu ana te puehu. I te wiki tuatahi, he ruarua nei; no te wiki tuarua, kua piki ki te rua tekau nga reta; tae rawa ake ki te wiki tuawha, kua tae ki te kotahi rau nga reta i te wiki, na inaianei, kua neke ke atu i te rau. Nawai ra, i te tini o nga reta e tae mai ana, me te tini o nga patai, ka waihongia tenei mahi hei mahi tuturu maku, a tae atu ana ki nga minita o te Karauna te ki, me mau tenei mahi, a ake tonu atu He maha nga reta whakamihi kua tae mai, engari ko nga reta kua tae mai, i kaha tonu ai ahau te whai i te mahi nei, na nga rangatira Maori o ia iwi, o ia iwi—na Pei Te Hurinui, na Wiremu Te Aweawe, na Kani Te Ua, me te tokomaha noa iho. Tae mai ana te koa me te hari mo nga mihi kua tae mai, me te whakamanawanui hoki kia tika, kia pono nga whakahoki ki nga patai maha e tae mai ana. Tena, titiro iho koutou ki nga momo patai i tukuna mai; me tango mai e ahau kia torutoru nei: He aha te take i toru ai nga ringaringa o nga whakairo Maori? Me pehea te whakamaoa (tunu) wheke? He aha te ingoa o nga whetu? Kei te whakapono tonu nga Maori ki te tapu? Na wai i mau mai te whakairo ki Aotearoa? He aha te tikanga o nga tohu kei runga i te haki a Te Kooti? E pehea ana ou whakaaro mo te reo Maori; ka ngaro ranei, ka pehea ranei? He pehea ana ou whakaaro ki nga Pakeha e hurahura haere nei i nga wahi tapu o te iwi Maori e rapu nei i nga taonga a te Maori kua tanungia ke? He tinitini noa atu nga patai; ko etahi e kore e taea te whakahoki he kuware noku, he kino ranei ki te whakahoki i te reo Pakeha. Na hoki, i tuhia mai ki ahau, ko te ingoa Maori mo te taone e kingia nei i tenei ra ko Matene (Marton) ko Tutaenui ke. He aha te tikanga o tera kupu ‘tutaenui!’ Ki te reo Maori, he pai noa iho te whakahua i taua kupu, me nga kupu Maori katoa, engari ki te whaka-pakehangia, kua ahua kino, kua ahua paruparu. Otira, he ngawari te whakahoki penei, me patai atu e te kaituhi ki nga Maori o taua kainga, i te mea, kahore e tino pai te whakahua ki te reo Pakeha. Koia nei katoa nga uauatanga o te mahi nei. Ko nga take e tino kuware ana ahau, ko ahau tonu e haere, e ata patai ki nga tangata mohio. Hei konei, ka ahua raruraru te take nei. He maha tonu nga iwi—he whakatoonga pea, he whakahawei ranei, he aha ranei—kahore e whakaae ki te whakaatu i nga korero a nga Matua, Tupuna. Ko te korero a etahi, he tapu; ki etahi, he mataku, he wehi; ki etahi ano, he kuware pea? No taku patainga atu ki tetahi kuia mo tetahi take e pa ana ki a Te Rauparaha, ko te whakahoki mai a te kuia nei e penei ana; ‘Hei aha mau? Hei korero mau ki nga Pakeha nei, kia aha ai?’ Koia nei te wairua kei roto i etahi o o tatou kaumatua, kuia hoki; he wairua huna i te korero. Me pehea e mau ai te Maoritanga mehemea ka hunangia nga korero? Me pehea e mohio ai a tatou tamariki ki nga korero a o ratou tupuna mehemea koia nei te wairua o o tatou kaumatua, kuia? Tokomaha ke ake nga Pakeha e ako ana i te reo Maori, i nga Maori. Kei Akarana, kei Poneke, kei nga kura nunui, e akongia ana te reo Maori. Ko te tokomaha o nga kai-ako me nga tangata e ako ana, he Pakeha. He aha ra i penei ai? Ki au, he whakahawea no te tokomaha o nga Maori. E tika ana kia puta he reo mihi na nga iwi Maori katoa o te motu ki a Takuta Bruce Biggs e hiki mai nei i nga taonga e koingotia nei e te ngakau, i Akarana. Mehemea kahore a Bruce Biggs, me nga tangata pera i a ia ra ki te ako i nga mea Maori, kei hea ra i tenei ra nga taitamariki Maori i puta nei i nga kura teitei? Na ratou, na Biggs ma, i puta ai te nuinga a tatou tamariki ki te ‘whaiao ki te ao marama.’ Hei mutunga ake mo enei korero, me whakahua i konei, nga kupu mai a Pei Te Hurinui ki ahau: Na te kore I mohio, ka haere wehewehe tatou, O tatou ara, ka whanui haere ia wa, ia wa I roto i nga tau; ka miharo tatou, ka rapu He aha te ora e ora nei? A, warea noatia e te moe, Na te kore i mohio. E Te Atua! meinga ra te tangata kia kite marama ake, Kia marama ranei ki te whakatau i te mea kaore ratou i te kite; Ee Te Atua! meinga ra te tangata kia aropiri mai, Tetahi ki tetehi, kia aropiri ai ki a Koe, Kia mohio ai. Kati te huna i nga korero; kia ngawari; tukuna mai, he whakarongo ma nga iwi, ma nga tamariki i puta i te korero mo ratou, ‘Kua pu te ruha, kua hao te rangatahi.’ Mai ra ano i hao ai te rangatahi. He ngawari noa te hao kokupu; ko nga ika nunui, kahore e tukuna mai ana e etahi o tatou hei matakitaki ma te katoa. Tena koutou katoa, nga kai-korero o enei korero, o noho mai na i nga marae i nga kainga o o tatou matua, tupuna. ‘Tu kau nga whare, whatu ngarongaro he tangata.’

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH196206.2.25.2

Bibliographic details

Te Ao Hou, June 1962, Page 51

Word Count
1,046

Untitled Te Ao Hou, June 1962, Page 51

Untitled Te Ao Hou, June 1962, Page 51