Ka tipu a raua tamahine, te ora, te atahua, me te harakoa i runga i to ratau moutere, a, tae noa ki te whakaatatanga o nga tohu o te wahinetanga. Ko ta Tiki tamahine ko Te Aorere te ingoa, ko ta Toko ko Te Aotu. I tetahi po ka oho ratau i te haruru o te moana, me te ua o te marangai me te tangi o te whaititiri, ka taha a Tiki ka ki atu ki a Toko. “Penei ano taua po i mua ra i whakaaro ai taua mo te haere ki te wa kainga, a, kei te whakaaro tonu taua mo te haere ano; ko te tino kaupapa he tiki wahine ma taua. Kua manakitia taua i te haerenga tuatahi, ko wai ka mohio ki te haerenga tuarua. Hara mai taua ka noho anei a taua tamahine hei wahine ma taua.” Whakaae ana raua, a moea tonutia atu e raua a raua tamahine. Tera tetahi pakeha matau ki nga mea Maori, e tere haere ana i runga i tona kaipuke paku nei, ka u i tetahi po ki tetahi taha o te moutere nei. I te ata ka whakaaro ia ki te mataki i te ahua o te moutere nei, a kaore i roa ka heipu atu ia ki te kainga o Tiki ma, ka kite atu ia i nga wahine tokorua e tu ana, e tuhi ana tetahi ki te moana, a, e korero atu ana ki tetahi i enei kupu. “Ara a taua tane, nga tane a o taua koka, o taua papa, nga papa hoki o a taua tamariki.” Tiro kau ana kei whea nga koka e korerotia ra, engari ko nga tamariki e porohianga ana i mua i a raua. Ka whai tona titiro ki te tuhi a te wahine ra, kua kite ia i nga tane tokorua e hi ika mai ana i runga i to raua poro-rakau. Miharo ana ia mo enei kupu, a ka koa riri tona ngakau karaitiana mo tenei ahua moe a te tangata, no te mea kaore hoki ia i matau kua mate ke nga koka o nga wahine ra, na reira kaore i marama ki te pono o nga korero a te wahine ra. Muri iho i tona whakamohiotanga i a ia ki te hunga nei, katahi ano ia ka marama. Na te whakapapa e whai ake nei i whakaatu. Ka noho a Tiki i a Te Aowehea, ko Te Aohore he wahine, ka mate a Te Aowehea Ka noho a Toko i a Te Aomihia, ko Te Aotu he wahine, ka mate a Te Aomihia Ka moea e Tiki te tamahine a Toko, a Te Aotu Ka moea e Toko te tamahine a Tiki, a Te Aohore Kia puta ki waho ko nga tamariki i kite nei te pakeha nei. Ko te mutunga tenei o tenei korero purakau, no roto o Waiapu, Ngatiporou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195906.2.27.4
Bibliographic details
Te Ao Hou, June 1959, Page 61
Word Count
478Untitled Te Ao Hou, June 1959, Page 61
Using This Item
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz