runui ko Ngaruroa ko Ngarupaewhenua nga tamariki nei he Atua tonu he taniwha ara he tapu. Ko te waka nei hoki he waka tapu, ko nga taonga o runga ko nga taonga tapu katoa a te iwi ara ko te whakapapa ko te makutu ko te tuakaha ko te tapuwae ko te atahu ara ko nga karakia tapu katoa a te iwi, na reira kaore he kai maoa o runga, heoi ano nga kai he kaimata anake ka hoe mai a Muawhiti ka aru mai i te iramutu i a Ruanui. Ko Ruanui na te tuahine o Nukutawhiti engari kaore a Nukutawhiti e tino mahara atu ana ki te tamaiti ko te take he tamaiti whakaheke tupu hoki. Hei aha ka hacre mai a Ruanui i runga i tona waka ano a Mamari ko nga utanga o runga ko nga kai katoa i haria mai e Ruanui. Ka u mai nga waka nei ki Hokianga, ka u a Mamari ki Whanui ko Ngatokimata-whaorua ki Ngarongotea ko te mea tuatahi i mahara a Nukutawhiti ko nga kiore a to raua tupuna i korero ai ki a ia katahi ka karakiatia e raua ko te karakia tenei. “Te kiore tu Tamae hekeheke iho hekeheke iho roto i o rua i roto i o kowhanga i runga i o marae,” tena te roanga atu ka puta tena mea te kiore ki roto o Hokianga. Ka hanga te hunga nei i o raua whare ka oti. Ka tukua atu te karere a Ruanui ki a Nukutawhiti. Taihoa, kaore ano i oti noa taku whare, kaore i roa kua oti te whare, engari ko te mate kaore he kai i te mea hoki he waka tapu ke tona waka. Engari ko te whakaaro o Nukutawhiti kia karakiatia e ia ki te moana kia mauria mai he tahora mo te taenga o te kawa o tana whare ka karakiatia ka puta te tahora e tere mai ana ka kite a Ruanui mohio tonu a Ruanui na Nukutawhiti tenei ika e tere nei katahi ka karakiatia e Ruanui kia hoki ka huri te hau ka whakahokia ano te ika ra ki waho. Ka karakiatia ano e Nukutawhiti kia hoki mai katahi raua ka pakanga ki a raua karakia ka pau nga karakia a Nukutawhiti ka mate. Ka kiia te ingoa tuarua o Hokianga ko “Hokianga Whakapau Karakia” tae noa mai ki tenei ra. Ka mate a Nukutawhiti ka tara te pihe tatara te waipuna ko uru ko Nganga na ko Aporangi ko kapiti hono tena atu te roanga, ara he tangi tapu, tenei mo Nukutawhiti. Ka riro te mana o Ruanui ka noho ki Maukoro mo nga whakatupuranga e waru.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195804.2.17.2
Bibliographic details
Te Ao Hou, April 1958, Page 44
Word Count
443Untitled Te Ao Hou, April 1958, Page 44
Using This Item
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz