Article image
Article image
Article image
Article image

An early picture of a sperm whale. (Turnbull Library Photograph.) E paku tonu ana au ka eke au ki runga, koira taku tuunga, ka nui nga weera e mau ana i nga tangata o runga o toku poti. Ko te poti nei, toku poti i eke ai au ki runga ki tenei mahi, ko Akenehi tona ingoa. Ko tera ingoa no te wahine, he tuahine no Hami Waahi, e mohio ana koutou he roia tera tangata. Ko tera whanau i puta mai o ratou na momo toa ki te patu tohora i o ratou tipuna pakeha. Ko te tangata toa i taua wa ki te patu tohora engari kaore au i eke ki raunga i tona poti, ko Paraire, ko Paraire Hi. Ko tenei tangata koia tetahi o nga tino toa o tenei hapu mo tenei mahi. Me korero au inaianei i toku haerenga, toku ekenga ki runga i te poti patu tohora, i mau ai tetahi tohora nui i tenei takiwa, takiwa o te Whanau Apanui. Ko tenei iwi a te Whanau Apanui he iwi toa tenei iwi ki tenei mahi. Mai taua toa o Apanui ki Tikirau koianei katoa te mahi takaaro, he takaaro ke ki a ratou. Ko tenei mahi he patu tohora. Kati ka korero ake ano mo tetahi weera i konei, engari kua pakeke au i tenei wa. Taku mohio no te tau 1902 e taua weera, ko Akuhata te marama. Taua weera he raiti weera e kiiana te pakeha, kaore au e mohio ki te ingoa Maori o enei weera i te mea kotahi tonu te ingoa o tenei mea o te weera. ahakoa he aha te weera, he tohora katoa ki te Maori. No reira na te pakeha te ingoa te raiti weera, koianei te weera utu nui i mua. I hoki mai matou i te hi ika i tetahi rangi i waho o te waapu, i reira e maunu ana te ika nei. Kaore hoki he aonga hei patu i te tohora, kaore a matou pu hei karanga mai i te moana ki nga mea o uta. Ka mauria iho e te pirini kei te noho tika tera mea, nga taonga patu o tera mea, te haena, me nga ratu. Ki a tatau hoki ki te Maori te ingoa o te weera he tohora ke, ki etahi iwi he pakake, ki etahi iwi he paraoa. Na reira au ka ki, kei te tika tonu te paraoa, kei te tika ano te pakake. Engari me whakamarama au i te paraoa. Te haeremaitanga o nga waka o tatou tipuna i Hawaiki ka u ki Whangaparaoa, e kiia ana ko Whangaparaoa. A ka kitea e ratou e pae ana te tohora i reira. Ka tohetohe ratou i reira, ka tautohetohe ka riro ra etahi o ratou, ka heke etahi. I toku whakaaro koira te timatanga o te ingoa o Whangaparaoa. Na hei tautoko i taku korero e ki nei au koira te ingoa i kiia mo Whangaparaoa, ka whakaaro katoa enei tangata i ua ki te rapa i tetahi taonga hei patu tangata. Ka kitea etahi a me mahi i te iwi. Katahi ka tirohia kei hea te iwi e tika ana hei mahi i tera mea, kaore hoki he kararehe o uta. Kitea ana i te kaunga i raro, ko te tohora. Na ra me ki i te paraoa. Hei tautoko i taku korero i ki ra au he tika tera ingoa te paraoa. Katahi ka mahia i reira tae mai ki tenei ra e ki ana taua patu, he patu paraoa. No reira ka ki au kei te tika, ano tenei korero he paraoa te weera. Kati ake tera. Ka hoki aku korero mo te maunga mai o te piringa o nga rakau o te tohora ki runga o to matau poti. Ka makere nga kaumatua haere ki te hi aka i runga o to matou poti, ka eke ko maua, tokirua maua he tamariki, engari ko te nuinga ko nga tangata patu weera katoa. Ka noho ko Paora te Ruapoharu, ki te ihu o te

poti, i muri mai i a te Pirini ko au. Ka heke ake ki raro ake ko Aperahama i raro atu ko Popatamia, te awheroa ko Hohepa Waaka, he tamaiti tenei na Heni Waaka. Ka noho ko Rapata Reihana ki te kei o te poti, te mete ra o te poti. Ka hoe matau. Ka haere matau, kotahi tonu te poti. Tae matou ki te waapu, ka huri ki te tangata apiti. Ka tae ki runga o Wharekura ka kitea. Ka kitea i waho o Maungaroa te tohora nei. Katahi te whakau to matau waka. A ka kaha ta matau hoe, engari he pai taua rangi, he marino. Ka roa matau e hoe ana, karanga mai to matau mete, kati te hoe, engari ki te tiro atu koe ki te ahua o te mete, kei waho katoa nga whatu. Kaore i roa e manu ana to matau poti kua karanga atu hoki te tangata o te ihu kia tu. Tona karangatanga atu ki te tangata o te ihu to matau taina, koia nei nga karangaranga o runga o tenei mea. Ko te tikanga ki te pakeha “sail em” Ka tu ake ki runga karangaai “utua” Kati kei te mohio koutou ki te ingoa o tera tei whai te reo Maori te reo o te pakeha “utua” ko te tikanga tera werohia. Katahi ka werohia, te werehanga atu kua karanga mai te tangata “pahi” Na te pakeha ano tera ingoa te pahi, kua mohio katoa nga tangata o runga o te poti kua mau te weera. Kua karanga te mete “haul them up” ko te karanga a te mete pera “all the weights up” kia metia nga hoe ki runga, na kati ka meatia nga hoe putu katoa. Ka putu nga hoe o tetahi ki tetahi, ka putu nga hoe o tetahi taha ki tetahi taha. Ka timata te huri o nga tangata ka huri katoa nga hoe, ki runga o te poti. Ko te tikanga o te poti ki te mau te tangata nana i wero te weera kua karanga ia ki te mete kia haere atu ki te ihu ki te patui te tohora nei. Ka karanga mai a Paora te Ruapoharu ki a Rapata kia haere atu ki te patu i te wera. Ka karanga atu a Rapata hoatu ki a te Pirini, he tangata patu weera ano tenei. Haere atu a te Pirini ki mua, ka haere atu ko au hei hoa mona. Ko taku mahi, ka wero ia i te raiti, kei au te taura maku e kukume mai kia maunu mai ki waho te weera, ka titiro au te ahua o te raitti, penei kei te piko he whakatikatika taku mahi, kua hoatu i tetahi o nga raiti ki a ia. Ka whakatikatika au i te raiti ka mutu ka hoatu ano ki a ia kua unu mai au i tetahi. A ka heke te weera nei kaore iroa e kahika ana ka ngahute, nohonga takoto mai ana. Kua karanga te mete kia tukuna nga hoe, kia rua, hei pupuri i te poti. Na i te tuatahi ke heke te ika nei. Ka ngaro atu ki raro, puta atu kua rere mai a te Pirimi e rua nga rati kua puta te toto i tona ihu, na ra e kiia ana te tohoro pouta. Kua karanga mai ia kua toto. Koira tetahi o matau ko au kei te tiro atu a e hika ma ka mutu i te tohora nei Ka hanake nga poti, o tetahi o matau hapu, te poti o Paerau te Kani me Whakarau. E rua nga poti nei hanake katoa, ko enei tangata he toa katoa, mo tenei mahi. Ka tae ake nga poti o Paerau raua ko Whakarua, nga poti nei te Haungutu Weera tetahi, ko te Greyhound tetahi. I kiia ai ko te Greyhound, he tere no tenei poti ki te rere. Koianei te poti o Paerau. Ka tae ake te poti o Paerau ki to matau poti ka nuku to matau ki te whanga, ka tukuna koia ki runga o te weera. I tera wa kua whakaeke tonu ia ki runga i te raiti ki te ihu o te tohora nei. Kua karanga to matau mete, a Rapata, kia tupato kei rere i te poti te hiko o te weera, o te pakake na. Kia tupato kei raruraru te poti. I runga i tera korero, katahi ka hanake te hiko o te tohora nei, katahi ka wahia te poti o te Paerau, mai i te ihu ki te kei, poare katoa. I te pai he tata mai no te poti awhina i to matau poti, he wahine nga kai hoe, to ratou kapene he koroua. Ka haere noa mai te poti ra ki te awhina haere i to matau poti, he kotahi hoki, mo te tupono pera pakaru, a e whai poti ana. Ka riro te poti o nga wahine nei hei whakahoki i tera poti ki utu me nga tangata katoa. Ka noho e rua nga poti. No te toru karaka i te ahiahi ka mau i a matau, ka mau, no te iwa karaka i te po ka mate. Te matenga o te tohora nei, e whiwhi ana nga tamariki a Heni Waaka, a Wiiri Waaka i tana ronohi. Katahi ka haere mai te ronohi ra hei hoa awhina mo matau hei to i te ika nei ki tahaki. Katahi ka whakamaungia ki runga o te kau kara, te kau ma tahi karaka ka reri nga poti. E rua nga poti ki mua o te ronohi, te ronohi ki muri mai, te tohora nei ki muri. Ka wehe matau tena po, me nga poti o nga wahine, poti pakupaku kei te rere ake i te po ki te mau ake he kaka, he kai ma nga tangata. O ratau ratana raiti, kei runga i nga maihi o ratou poti, ka tae ki tena poti, ka hoatu nga kai ma tena, nga kaka, ko nga kaka hoki o matau kei te maku katoa. Katahi matau ka mau i te ika nei ki Te Kaha, te tohora nei. I te kau karaka ki te kau ma tahi karaka ka timata ta matau mahi, i te ono karaka i te ata ka tae. Ka tae te ika nei ki Te Kaha katahi ka kitea te nui o tenei ika. I taku mohio kei te tekau putu nuku atu tona tiketike ki te takoto, te roa kei te rima te kau, ki te ono te kau putu. Mehemea koutou e pirangi ana kia kite i nga ahua o tenei tohora me haere koutou ki te Museum kei Turanga, kei reira nga whakaahua katoa e noho ana o tenei mea, me nga tangata mahi i te ika nei, me matau nga tangata, tae noa ki te wa i tahuna ai. Katahi ka mahia e matau te ika nei, ka tahuna kia puta mai nga hinu, katahi ka tangohia te kauwae, kei roto i te kauwae o te ika nei e noho ana nga naaha. Ko enei mea he utu nui i taua wa ki te pakeha, ara e noho ana i te rua rau ki te toru rau i te tana, engari te hinu, kaore i nui te utu, rua te kau pauna ki te rau pauna. Tera e puta atu te ika nei i te ono ki te whitu rau. Ko nga moni katoa o tenei mahi e mahi ana ehara ke ma ia tangata kaore, engari nga moni e whakapaua ana hei utu i a ratou mahi nunui, nga wharekarakia, nga whare hooro, na reira katoa o matau whare e tu nei i te Kaha no te moni weera.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195708.2.17.2

Bibliographic details

Te Ao Hou, August 1957, Page 19

Word Count
1,943

Untitled Te Ao Hou, August 1957, Page 19

Untitled Te Ao Hou, August 1957, Page 19