KO TE KAUPAPA O NGA TAKE MO TE HUI 1. Ka whakapuare Te Tiamana i te hui me te whakarongo ki nga mihi mo te ngaro ke. Ko Te Tiamana: Kua puare ra tenei hui a tenei peka o Te Ropu Wahine Maori Toko i Te Ora. Ko Mrs P.: I tuku mai a Mrs N i ana mihi ki tenei hui me tona pouri e kore ia e tae mai i te mate o ana tamariki. Ko Te Tiamana: Kia ora koe Mrs P. Ka tuhi te Hekerettari i te mihi a Mrs N me tana whakamarama mo tona ngaro ke ki te pukapuka o nga meneti. 2. Ko Te Whakatau i Nga Meneti o Te Hui O Mua Atu. Ko Te Tiamana: Tena e Mrs W. panuitia nga meneti o te hui o mua ake nei. Ko Te Hekeretari: E Te Tiamana, … Ina ka panuitia nga meneti o te hui a marama a te peka o o te Ropu Wahine Maori Toko i Te Oro i tu ki i te Wenerei te 6 o nga ra a Mei 1953 i te 2 o nga haora o te ahiahi. Tekau ma wha nga wahine i taua hui a i tae mai nga mihi me nga whakamarama a Mrs W raua ko Mrs T mo to raua ngaro ke. Ko te Perehitene ko Mrs P te Tiamana. I puta nga manaaki a Mrs P ki nga wahine tokotoru he manuhiri no te peka o o te Ropu Toko i Te Ora. Ko te kaikorero mo taua ahiahi ko Mrs K. I panuitia nga meneti o te hui o mua atu a whakataua ana e te Tiamana. Kaore he take i hua mai o aua meneti. I panuitia a te Hekeretari tetahi reta na te Ropu Wahine Institute o e pohiri mai ana kia tukua atu kia tokotoru nga wahine o taua peka o te Ropu Toko i te Ora hei hoa mo ratou ki tetahi komiti hei whakariterite mo nga ahuatanga e pa ana ki nga mahi whakamatakitaki tunu kai mo eketopa. Ka whiriwhiritia taua take a whakataua ana ko Mrs P ko Mrs W a ko Mrs O e haere hei mangai mo taua peka. Na Mrs M te motini na Mrs T i tautoko pahitia ana.
Na te Perihitene i whakamohio a Mrs M a ko te kaupapa o tana korero ‘Ko nga huarahi hei arai i nga aitua ki te kainga.’ Na Mrs C nga mihi ki a Mrs M mo ana korero ki taua peka o Te Ropu. Ka whakamahara te Perehitene hei te Wenerei te 3 o nga ra o Hune ka tu ano he hui a ko te mutunga tera o taua hui. Ka mutu te hui ko te kapu ti. Ko Te Tiamana: Kia Ora Mrs W. Tena ma tetahi o koutou te motini kia whakataua enei meneti ne? Ko Mrs K.: ‘Maku te motini.’ Ko Mrs O.: ‘Maku te tautoko.’ Ko Te Tiamana: ‘Na Mrs K te motini na Mrs O i tautoko kia whakataua nga meneti. Ko nga mea e whakaae ana me ki ae ko nga mea kaore e whakaae kei te tika nga korero i tuhia ki enei meneti me ki kaore. Kua pahitia. Ka tuhia e te Hekeretari tenei motini ki nga meneti. 3. Ko Nga Take E Ara Mai I Nga Meneti. Ko Te Tiamana: ‘He take ano ka hua mai i enei meneti? Ko Mrs O.: E Te Tiamana e hiahia ana au ki te ripoata mo to matou taenga ki te hui topu a te Ropu Wahine o te Institute mo te mahi whakakitekite i nga mahi taka kai. Ko te ra kua whakataua e to matou komiti ko te 7 o nga ra o Oketopa ko te ra hokohoko tera. Ko te whakataunga hei te hawhe o te tekau i te ata ka timata taua mahi hokohoko a ki te wha o nga haora i te ahiahi. Hei te tekau ma tahi o nga haora i te ata nga mahi paraoa a hei te tahi hoki o nga haora. Ko te utu i whakahuatia mo te tomo ki taua mahi me rua hereni kei roto te kapu ti i tenei. Ko te motini kia tokotoru o tatou kia eke pumau ki taua komiti. Ko Te Tiamana: Kia ora Mrs O. Tena ma koutou e whakaingoa etahi wahine mo te komiti nei. Ko Mrs T.: Maku e motini ko nga wahine mo tenei komiti ko Mrs P., ko Mrs W., a ko Mrs O motemea kua taunga ratou ki tenei mahi. Ko Mrs N.: Maku tena e tautoko. Ko Te Tiamana: Na Mrs T te motini na Mrs N i tautoko ko Mrs P, ko Mrs W, a ko Mrs O hei mangai mo tatou ki taua komiti—he korero ano kei a koutou? Ko Mrs T.: E te Tiamana ko toku whakaaro he tata rawa tenei whakamatakitaki ki te ra putiputi a e motini ana au me ata whiriwhiri ano taua ra. Ko Te Tiamana: Me whakamahara atu ano pea au e Mrs T he motini kei te aroaro o te hui. Kaore he wahine e pirangi ana ki te whakahe i taua motini? Mehemea kaore tena me whakatakoto e au te motini.
Na Mrs T te motini a na Mrs N i tautoko ko Mrs P, ko Mrs W a ko Mrs O hei mangai mo tatou ki tenei komiti topu—ko nga mea e whakaae ana me ki ‘ae’ a ko mea e whakahe ana me ki ‘kaore’—kua pahitia. Ka tuhia tenei motini e te Hekeretari. Ko Te Tiamana: Tena Mrs T mehemea he whakaaro tou me neke te ra tena me motini pera koe. Ko Mrs T.: E te Tiamana e hiahia ana au ki te motini ki o tatau mangai kia nekehia te ra mo tetahi ra i Oketopa. Ko Te Tiamana: Tena ma wai e tautoko tenei motini. Kua hinga te motini i te kore tangata hei tautoko. 4. Ko Nga Reta: (E tika ana me ata titiro te tiamana ki nga reta i mua o te hui). Ko Te Tiamana: Tena e te Hekeretari panuitia mai nga reta. Ka panui te Hekeretari i nga reta. Ka mutu ano te reta hei whakahokitanga ko ta Mrs E e rihaina ana i te peka o i te mea e haere ana ia he wahi ke. Ko Te Tiamana: Tena ma tetahi o koutou te motini me whakaae enei reta. Ko Mrs O.: Maku te motini. Ko Mrs K.: Maku e tautoko. Ko Te Tiamana: Kua tautokotia te motini me whakaae enei reta—ko nga mea e whakaae ana me ki ‘ae’ a ko nga mea e whakahe ana me ki kaore—kua pahi. Ka tuhia e te hekeretari te motini. 5. Ko Nga Take I Hua Mai I Nga Reta: Ko Te Tiamana: Ka nui toku pouri ka mahue tatou i a Mrs E engari kei te mohio iho au ka manaakitia ia e to tatou ropu hou kei te rohe e haere nei ia. Ko toku hiahia kia tuhi te Hekeretari ki a ia ki te whakapuaki atu i a tatou mihi me nga tumanako mo nga ra e tu mai nei. Ko Te Tiamana: Kua rongo koutou i te motini ko nga mea e whakaae ana me ki ae a ko nga mea e whakahe ana me ki kaore. Kua pahi tena. Ka tuhia e te hekeretari tenei ki nga meneti. Kua whakamaramatia enei kaupapa korero e rima mo mo tera putanga o Te Ao Hou ka whakataki ai i nga korero mo enei wahanga e whai ake nei. 6. Ko nga kaupapa korero mo te Hui. 7. Ko nga take noa. 8. Ko te ra mo te hui o muri atu. 9. Ko te whakakopi i te hui. Mo era putanga o Te Ao Hou ka whakahaere ai i nga korero mo Te Pooti mema, mo nga motini, mo nga Menemana, mo te whaka- (Continued at foot of page 54.)
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195310.2.28.1
Bibliographic details
Te Ao Hou, Spring 1953, Page 45
Word Count
1,319KO TE KAUPAPA O NGA TAKE MO TE HUI Te Ao Hou, Spring 1953, Page 45
Using This Item
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz