Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Kā terina Te Heikōkō Mataira

Kota hi kapua i te rangi, he marangai ki te whenua. Kua whiti te ra ki tua o kahurangi. E kore koe e ngaro, taka reo rangatira. Korn and koe e Te Heikdkd, e te kahurangi, e te koka o te reo Maori, Ida noho reo whaea ai tenei reo kite arero o te tangata. E kore ra and koe e ngaro, ka ora kei te tuhinga o te kupu, kei te pakinga o te ngutu, kei te hoenga o d waka. No Te Rua o Takurua ka iri te kapua, ka kapi te whenua i tona ata.Te tu ra o Takurua ki runga o Hikurangi. Rere kohukahuka ki uta, rere kohukahuka j ki tai. He pukenga wai tonu, ko Parawhenua-mea, te au ki Waiapu. Te huanga nui a Hine-tuakirikiri, arai i te ngau o Kiwa ki Rangitukia. Huaina ra hold a Tauke Hikitapua, o Te Whanau a Iritekura, tona mara ki Waikawa. Huaina a Huriwhenua Mataauru, o Te Whanau a Takimoana, tona mara ki Waikaka.

Kua rukuhia nga pou o Ohinewaiapu, hei whakamaru i te whare o Apakura. Te huanga nui a Maui, a Ruawaipu, a Porourangi, Tuwhakairiora te tangata. He ara i a Araiara, Huturangi, Ruataupare, Te Ihiko, Iritekura, Hinewahirangi. E te huanga iti i te wananga tlpuna kuia kite ao nei, haere.

E, ko te tauranga tera o te manukura nei o Katerina Te Heikoko Mataira kite pae mate o Huturangi, te paeroa o Te Raukumara, he pae kohanga hoki no ona matua, i a Raniera Harihana o Waipiro, i a Erana Korimete o Rangitukia. I whanau mai a Katerina ki Tokomaru i te tau 1932, he reo Maori tona tipuranga, he mea whangai hoki ki nga purakau a tona matua, kati, ka pi, ka rere. Ka rere tawhangawhanga, ka rere tapapa atu kite ao matauranga, te ao puna waihanga, te ao korerorero, otira, kaore tetahi kokonga iti, tetahi moka noa o te whenua i mahue i a ia te takahi ki era kaupapa ona.

Ko tana kuhunga kite kura whakaako ki nga mahi toi, ka whai tohu whakaako, ka whai hoa rangatira hoki no roto o Rakaipaka, Moumoukai te maunga, ara, ko Junior Te Ratu Karepa Mataira, he kaiwhakaako hakinakina. Ka moe raua, ka hunuku atu kite kura i Kaikohe. I te tau 1956 ka tuatahi i a Te Heikoko te whakaako i te reo Maori ki tetahi kura tuarua auraki. He whakaako toi ano hoki, a, ka tuatahi ano i a ia te whakaaturanga ringa rehe a-toi Maori i te tau 1958 ki Tamakimakaurau. Ka timata tana tuhi purakau i te tanga o nga puka iti o Te Wharekura. Ko te purakau mo tona tupuna tonu, mo Maui me tana ika, te pukapuka tuatahi i rongonui ai ia mo te tuhi korero mete wai tuhi. Whai muri iho ko TeAtea i te 1975, a, kaore ke i arikarika te putanga o te pukapuka, tae noa kite whakaroanga o TeAtea ki a Rehua (2006), Hokio (2008), Maungaroa (2009) mete

Hokingaroa (2010). Ka kuiatia i roto i nga tau, kaore i puhuki noa tona koi mete marama o tona whatumanawa. I ia ata, ka ara i mua i te korokl

Na Ruakere Hond (Taranaki iwi) manu ki tana hanga, ki ana mahi tuhi korero. Ko te whakaako tonu tana oranga ngakau. I tana kitenga i te reo Whiti e whakaakona ana ki nga rakau, mohio tonu ana, ko tera te huarahi ma nga hapori, ma nga whanau ki te korero i te reo Maori. Haere ake, ka rangahaua ki tana tohu paerua. I te whakaaturanga ki a Ngoi Pewhairangi ka toko ake i a raua ko Te Ataarangi i te tau 1979, ka horapa te whenua. Otira, i te taenga o te tono a Pita raua ko Aroha Sharpies kia hunuku atu ki Hoani Waititi kia tu Te Kura Kaupapa Maori, ka aronui ano ia ki nga tamariki o te kura, ka hua ko Te Aho Matua. Na, ka pono tonu ia kite ngakau mahaki, kite mauri tau, kite tapu oia tangata hei arai i te mauahara, i te pamamae me te pokaikaha. Ka mana i a ia nga kaupapa reo me te tunga tuatahi o Te Taura Whiri i te Reo Maori (1987). Ka whakairihia ia kite Tohu Kairangi Honore e Te Whare Wananga o Waikato (1996). Ka tohungia ia kite tohu nui a Te Atairangikaahu, o Te Waka Toi (2001). Ka whakanuitia ia e Te Kotahitanga o nga Whenua o te

Ao (UN) i a Linguapax (2009). Na wai ra, i tenei tau tonu, ka tungou te Kuini ki a ia, ka tu hei Kahurangi mo Aotearoa.

Kati, e kore e ea te hua o o mahi i te kupu. Ka kitea i a korua tamariki tokoiwa, i nga mokopuna rima tekau neke atu. Tae atu hoki ki o taurimatanga huhua noa, a, noho nama tonu ana i roto i nga whakatipuranga. Haere tiketike ra e te kahu korako kia topa i te warn o Rehua, kia piki atu i te rangi tuatahi, i te rangi tuarua.

'Ka haere kite Atea-nui, ka haere ano, kite whetu ataahua, kite whetu momona, kite whetu tautoko-i-te-ora, ka haere.' ( TeAtea, 1975)

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20110901.2.2

Bibliographic details

Muka, Volume 24, Issue 3, 1 September 2011, Page 1

Word Count
857

Kāterina Te Heikōkō Mataira Muka, Volume 24, Issue 3, 1 September 2011, Page 1

Kāterina Te Heikōkō Mataira Muka, Volume 24, Issue 3, 1 September 2011, Page 1