E tōku kurupounamu, kei hea koe?
Nā Haami Piripi, nō Te Rarawa, Te Māhurehure
No mai ra and he tino taonga te hakui mo te hapori Maori. Ko tana mahi he mea tuturu, he mea arataki, he mea whakamomori mo tona iwi. Mai i te orokohanga ote rangi mete whenua i noho nei hei ahuru mowai mete ha o Hineahuone. Ka riro ko te wharetangata te ara whakarite kia puta kite wheiao, kite ao marama. Koia tonu te mana tupuna e heke iho nei ki nga kawai rangatira ki nga pito katoa o te motu. No reira ke te mana ote kuia. Ka anga tonu atu taku mahara kite Tai Tokerau kite iwi o Nga Puhi nui tonu. He ahuatanga and tona, he momo and kei ona hapu rangatira katoa. Kei a matou, tatou katoa pea, etahi kuia e noho ana hei mana tiaki ki ana mokopuna a-tatai, a-kaupapa ranei. Kei Waimate te kainga o te whanau Toia me to ratou whare tupuna, ko Te Kauri. Ko reira te wahi noho o Kataraina Sarich, to matou puna atawhai. Ahakoa kua mate noa atu tenei kuia o matou, e ka tonu mai ana tana menemene me ana kupu awhina. A, e noho koromeke ana te wairua kite mahara ake ki a ia. Pohehe tonu ahau kei reira tonu taku hononga kite ao marama. Mete mohio hoki kei reira aia e pongerengere ana i te kapura kia mahana pai a manuhiri ma. He reka rawa tana hapa i horahia hei kai mo te tinana mete hinengaro. E kore e warewaretia 6 kupu awhina; he puawaitanga o te maramatanga Maori kia oho ake nga whakatupuranga hou. Ko ia tonu te ukaipo mo 6 matou reanga katoa, mo te iti mete rahi, Maori mai Pakeha mai. Na te aha i pera ai? Na tana taunga ki nga tuahua katoa o te tangata me tana mohio ki ona tikanga Maori. Ka whakapono rawa ia ki tona atua hei oranga tonutanga
mona, me tona iwi Maori. E kore i memeha tana aroha kite tangata puta noa i te ao. Ka mutu, ka whakatinanahia e te kuia nei te mana o te wahine mete manaaki a te kuia ki te kainga. He puna roimata, he reo tuatahi, he manu tioriori hoki. He puna reo ano te kuia mo ona hapu me tona iwi. Na Kataraina and i hakapau tana kaha mo te reo Maori te
take kia tu te reo hei reo korero mo tona iwi Maori. Ko raua ko tana tuahine a Eva Toia i noho pukumahi mo te no me Te Taura Whin i te Reo Maori. I a raua nolo te mam whakamarama i nga kupu o Te Tai Tokerau mo papakupu reo Maori. Na raua ano i whakatu nga wananga , , . ; . wetewete reo mo nga kaumatua o te kainga. Ka ora tonu , . . : , , -.■;,.. . - . atu a raua mam i te paetukutuku o Te Matapuna. Kei , - . reira tonu te tauira whakata, nga waihotanga iho o enei -i • ii »-'- ■ .- i ii wahine whakaora i te reo Maori. E kore e taea he kupu •11! I noa iho te whakaputa i to matou mokemoke mo enei kuia me tc tarmac o tt> liakui "Mp daxliag^
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20070901.2.8
Bibliographic details
Muka, Volume 20, Issue 1, 1 September 2007, Page 3
Word Count
526E tōku kurupounamu, kei hea koe? Muka, Volume 20, Issue 1, 1 September 2007, Page 3
Using This Item
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.