Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Hui Tuarima a Leo Pasifika i Tū ki Tahiti

N ā te Haumihiata Mason

No te 23 kite 27 o Poutii-te-rangi ituai te hui tuarima a Leo Pasifika ki Tahiti. Ko nga iwi i tae ake kite hui i rere atu i Aotearoa nei, i Hawai'i, i Rarotonga, i Rapanui, i Rurutu, i Rotuma, i Huahine mete Fenua Enana {nga Marquesas).

He wahanga i whakaritea i te hui hei korero i etahi ahuatanga e pa ana ki nga Kura Kaupapa Maori, a, ka riro ma te tira i rere atu i Turanga-nui-a-Kiwa e korero teneki wahi. Ki a koutou o te kura kaupapa Maori o Waikirikiri, ki a Karen Mahuika, ki a Hana MacFarland, ki a Raipoia Brightwell, tae atu hoki ki nga kanohi taiohi kua poipoia e koutou i roto i nga tau, ki a Maraea Reedy, ki a Aubrey Gibson me Mareikura Brightwell, tena rawa atu koutou i a koutou kupu whakamarama i nga mahi, i nga uauatanga, i nga hemanawatanga, i nga painga me nga hua o te kura kaupapa Maori. I pai te kite atu i te kanohi matatahi e tu ana hei mangai mo to ratou reanga, hei korero hoki i nga hua e puta ana ki a ratou i runga i ta ratou whai i te reo Maori mai i nga kohanga reo, a, puta noa nga ihu kite ao. Eaiki ta ratou, na to ratou mohio kite korero Maori i kaha ai ratou, itu pakari ai kite ao. Kia kaha koutou nga kongakonga o 6 koutou maunga.

He nui tonu nga take i korerohia i te hui, tae atu ki nga reo taketake ake o nga moutere nei e tamia ana e te reo Pakeha ranei, e te reo Wiwi ranei e te reo Paniora ranei. E ai ki nga tangata o te Fenua Enana, e tamia ana to ratou reo ake ete reo Wiwi mete reo Maori o Tahiti. E kaha ana teneki o nga moutere ki to ratou reo, a, no na noa nei i whakamaoritia ai te Kawenata Hou me nga Waiata a Rawiri ki to ratou ake reo. E koa ana 6 ratou ngakau i teneki i te mea me uaua ka kitea he pukapuka kua tuhia ki to ratou reo taketake ake.

Ara ano tetahi take e pa ana kite whakamaoritanga o te Paipera Tapu i korerohia e nga mangai o nga iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa, ko te whakamaori i etahi o nga kupu whakarite me era momo korero i runga i te whakahangai kite hinengaro Maori o Fenua Enana, ara, kia kaua e whai noa i nga kupu whakarite me era momo korero o te Paipera ka whakamaori i te kupu, engari me kimi he kupu whakarite ake a nga iwi o Fenua Enana e rite ana te tikanga ki era e korerohia ana i te Paipera. I roa tonu teneki take e korerohia ana, a, piki, heke, kaore tonu

i kotahi nga whakaaro o te hui. Ko etahi i whakapono me u marika ki nga kupu ote Paipera ka whakawhiti kite reo o Fenua Enana, ko etahi i whakapono ara ke te huarahi tika, ko te whakamaori i te Paipera kia hangai ai, kia marama pai ai kite hunga ma ratou nga korero, mete aha, e whakaahua ana ita ratou ake titiro kite ao. Ahakoa i totara wahi rua nga whakaaro ote hui kite kaupapa, i pai te whakarongo atu ki nga puna matauranga e whakaputa ana i 6 ratou whakaaro mete whakapuaki i nga take i whakahengia ai, i tautokohia ai ranei nga whakaaro o tena, o tena i whai wahi atu ki nga korero.

Kei koneki tatou o Aotearoa e matangurunguru ana i te korekore, i te iti rawa ranei o nga rauemi hei awhina i nga kaiwhakaako o nga kura kite whakatutuki pai i a ratou mahi, me taku whakapono e tika ana te korero. Heoi and, no teneki o nga hui au i mohio ai ara noa atu te nui o a tatou rauemi ina whakatauritea kite tino korekore o nga rauemi a nga iwi huri i te Te Moana-nui-a-Kiwa. No teneki o nga hui ano hoki i kite ai au kei mua noa atu tatou, te Maori o Aotearoa, i roto i nga take e pa ana ki to tatou reo, tae atu ki nga kohanga reo, nga kura kaupapa Maori, mete whakaako ito tatou reo i nga kura tuatoru. A kati, ahakoa and teneki korero aku, e mohio ana au kaore e pera rawa ana te kaha o te tautoko mai a te Kawanatanga i nga take epa ana kite reo Maori tena ita ratou kaha kite whakapau herengi kite reo Pakeha.

I haere au ki teneki o nga hui i runga i taku whakaaro, "he aha ra nga maramara ka taea te hopu atu hei awhina i a tatou e pokaikaha nei kite whakaora ake ite reo Maori?" Kia roa e noho tahi ana ki nga iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa ka kite au, ara ke te wahi ki a tatou, ko te awhina i era o 6 tatou whanaunga. Kei te kaha ta ratou titiro mai

ki a tatou o Aotearoa hei arahi i a ratou i roto i te ara roa e takahia nei e ratou, otira, e tatou katoa. E whakapono ana ratou ka taea ratou e tatou te awhina ta te mea ka hia ke to tatou roa e whawhai ana mo te reo Maori, tera pea

he pokatata kei a tatou, tera ranei ka taea e tatou te whakatiipato ki etahi huarahi kaore e whai hua te whai atu.

Ko te hanga kupu hou tetahi o nga kaupapa o te hui, a, ka korero tahi maua ko tetahi o nga wahine i tae ake i Rapanui, me tana ki mai ki a au kaore ano ratou i whakaaro iho kite hanga kupu hou ta te mea kaore i nui nga pukapuka e korero ana mo te ao tawhito. Kei te ki mai te wahine nei, "Taihoa te whakaahua i te ao o apopo, kia oti pea te whakaahua i te ao o tainakareha." Me taku whakaae ki tana.

No teneki o nga hui au i mohio ai ki nga painga o te maha o nga reo korero o te tangata. E toru, e wha ke nga reo korero ote nuinga o nga tangata i tae atu kite hui, a, he tomtom noa te hunga peneki i a au nei, e ma noa iho nga reo korero. Ko te nuinga i mohio ki tetahi reo Maori, te reo Pakeha mete reo Wiwi. Ko etahi i mohio ki tetahi reo Maori, te reo Wiwi mete reo Paniora. Ko etahi i mohio kite reo Pakeha, te reo Wiwi, te reo Paniora, tae atu ki etahi reo Maori. Ko te mea i ahua ora ai au ko taku ahua marama tonu ki nga reo o nga iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa. Mehemea i ata korero tena me tena, ka ahua mau tonu te ia o a ratou korero. Ko te mea i whakatakariri ai au, ko te noho takawaenga mai o te reo Pakeha, te reo Wiwi mete reo Paniora ki nga korero ote hui. Heoi ano, e taea te pehea atu i te ako a te katoa i nga reo o Te Moana-nui-a-Kiwa. Ka mutu, koineki tonu tetahi ahuatanga e whaia ana e Te Whare Wananga o Tahiti, ara, e whakaako ana ratou i nga reo Maori huri i te Moana-nui-a-Kiwa, tae atu kite reo Maori o Aotearoa. Haere atu ai tetahi o nga pouako o Te Whare Wananga o Waikato mo te ma wiki pea ianei ia tau, kite whakaako i te reo Maori o Aotearoa ki nga akonga e whai ana i te reo Ma'ohi o Tahiti. He whakaaro pai tonu teneki ki a au, a, tera pea kia peneki ano nga tari Maori o nga Whare Wananga o koneki.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980301.2.3

Bibliographic details

Muka, Volume 11, Issue 2, 1 March 1998, Page 1

Word Count
1,304

Te Hui Tuarima a Leo Pasifika i Tū ki Tahiti Muka, Volume 11, Issue 2, 1 March 1998, Page 1

Te Hui Tuarima a Leo Pasifika i Tū ki Tahiti Muka, Volume 11, Issue 2, 1 March 1998, Page 1