Te Hui Tuarima a Leo Pasifika i Tū ki Tahiti
N ā te Haumihiata Mason
No te 23 kite 27 o Poutii-te-rangi ituai te hui tuarima a Leo Pasifika ki Tahiti. Ko nga iwi i tae ake kite hui i rere atu i Aotearoa nei, i Hawai'i, i Rarotonga, i Rapanui, i Rurutu, i Rotuma, i Huahine mete Fenua Enana {nga Marquesas).
He wahanga i whakaritea i te hui hei korero i etahi ahuatanga e pa ana ki nga Kura Kaupapa Maori, a, ka riro ma te tira i rere atu i Turanga-nui-a-Kiwa e korero teneki wahi. Ki a koutou o te kura kaupapa Maori o Waikirikiri, ki a Karen Mahuika, ki a Hana MacFarland, ki a Raipoia Brightwell, tae atu hoki ki nga kanohi taiohi kua poipoia e koutou i roto i nga tau, ki a Maraea Reedy, ki a Aubrey Gibson me Mareikura Brightwell, tena rawa atu koutou i a koutou kupu whakamarama i nga mahi, i nga uauatanga, i nga hemanawatanga, i nga painga me nga hua o te kura kaupapa Maori. I pai te kite atu i te kanohi matatahi e tu ana hei mangai mo to ratou reanga, hei korero hoki i nga hua e puta ana ki a ratou i runga i ta ratou whai i te reo Maori mai i nga kohanga reo, a, puta noa nga ihu kite ao. Eaiki ta ratou, na to ratou mohio kite korero Maori i kaha ai ratou, itu pakari ai kite ao. Kia kaha koutou nga kongakonga o 6 koutou maunga.
He nui tonu nga take i korerohia i te hui, tae atu ki nga reo taketake ake o nga moutere nei e tamia ana e te reo Pakeha ranei, e te reo Wiwi ranei e te reo Paniora ranei. E ai ki nga tangata o te Fenua Enana, e tamia ana to ratou reo ake ete reo Wiwi mete reo Maori o Tahiti. E kaha ana teneki o nga moutere ki to ratou reo, a, no na noa nei i whakamaoritia ai te Kawenata Hou me nga Waiata a Rawiri ki to ratou ake reo. E koa ana 6 ratou ngakau i teneki i te mea me uaua ka kitea he pukapuka kua tuhia ki to ratou reo taketake ake.
Ara ano tetahi take e pa ana kite whakamaoritanga o te Paipera Tapu i korerohia e nga mangai o nga iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa, ko te whakamaori i etahi o nga kupu whakarite me era momo korero i runga i te whakahangai kite hinengaro Maori o Fenua Enana, ara, kia kaua e whai noa i nga kupu whakarite me era momo korero o te Paipera ka whakamaori i te kupu, engari me kimi he kupu whakarite ake a nga iwi o Fenua Enana e rite ana te tikanga ki era e korerohia ana i te Paipera. I roa tonu teneki take e korerohia ana, a, piki, heke, kaore tonu
i kotahi nga whakaaro o te hui. Ko etahi i whakapono me u marika ki nga kupu ote Paipera ka whakawhiti kite reo o Fenua Enana, ko etahi i whakapono ara ke te huarahi tika, ko te whakamaori i te Paipera kia hangai ai, kia marama pai ai kite hunga ma ratou nga korero, mete aha, e whakaahua ana ita ratou ake titiro kite ao. Ahakoa i totara wahi rua nga whakaaro ote hui kite kaupapa, i pai te whakarongo atu ki nga puna matauranga e whakaputa ana i 6 ratou whakaaro mete whakapuaki i nga take i whakahengia ai, i tautokohia ai ranei nga whakaaro o tena, o tena i whai wahi atu ki nga korero.
Kei koneki tatou o Aotearoa e matangurunguru ana i te korekore, i te iti rawa ranei o nga rauemi hei awhina i nga kaiwhakaako o nga kura kite whakatutuki pai i a ratou mahi, me taku whakapono e tika ana te korero. Heoi and, no teneki o nga hui au i mohio ai ara noa atu te nui o a tatou rauemi ina whakatauritea kite tino korekore o nga rauemi a nga iwi huri i te Te Moana-nui-a-Kiwa. No teneki o nga hui ano hoki i kite ai au kei mua noa atu tatou, te Maori o Aotearoa, i roto i nga take e pa ana ki to tatou reo, tae atu ki nga kohanga reo, nga kura kaupapa Maori, mete whakaako ito tatou reo i nga kura tuatoru. A kati, ahakoa and teneki korero aku, e mohio ana au kaore e pera rawa ana te kaha o te tautoko mai a te Kawanatanga i nga take epa ana kite reo Maori tena ita ratou kaha kite whakapau herengi kite reo Pakeha.
I haere au ki teneki o nga hui i runga i taku whakaaro, "he aha ra nga maramara ka taea te hopu atu hei awhina i a tatou e pokaikaha nei kite whakaora ake ite reo Maori?" Kia roa e noho tahi ana ki nga iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa ka kite au, ara ke te wahi ki a tatou, ko te awhina i era o 6 tatou whanaunga. Kei te kaha ta ratou titiro mai
ki a tatou o Aotearoa hei arahi i a ratou i roto i te ara roa e takahia nei e ratou, otira, e tatou katoa. E whakapono ana ratou ka taea ratou e tatou te awhina ta te mea ka hia ke to tatou roa e whawhai ana mo te reo Maori, tera pea
he pokatata kei a tatou, tera ranei ka taea e tatou te whakatiipato ki etahi huarahi kaore e whai hua te whai atu.
Ko te hanga kupu hou tetahi o nga kaupapa o te hui, a, ka korero tahi maua ko tetahi o nga wahine i tae ake i Rapanui, me tana ki mai ki a au kaore ano ratou i whakaaro iho kite hanga kupu hou ta te mea kaore i nui nga pukapuka e korero ana mo te ao tawhito. Kei te ki mai te wahine nei, "Taihoa te whakaahua i te ao o apopo, kia oti pea te whakaahua i te ao o tainakareha." Me taku whakaae ki tana.
No teneki o nga hui au i mohio ai ki nga painga o te maha o nga reo korero o te tangata. E toru, e wha ke nga reo korero ote nuinga o nga tangata i tae atu kite hui, a, he tomtom noa te hunga peneki i a au nei, e ma noa iho nga reo korero. Ko te nuinga i mohio ki tetahi reo Maori, te reo Pakeha mete reo Wiwi. Ko etahi i mohio ki tetahi reo Maori, te reo Wiwi mete reo Paniora. Ko etahi i mohio kite reo Pakeha, te reo Wiwi, te reo Paniora, tae atu ki etahi reo Maori. Ko te mea i ahua ora ai au ko taku ahua marama tonu ki nga reo o nga iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa. Mehemea i ata korero tena me tena, ka ahua mau tonu te ia o a ratou korero. Ko te mea i whakatakariri ai au, ko te noho takawaenga mai o te reo Pakeha, te reo Wiwi mete reo Paniora ki nga korero ote hui. Heoi ano, e taea te pehea atu i te ako a te katoa i nga reo o Te Moana-nui-a-Kiwa. Ka mutu, koineki tonu tetahi ahuatanga e whaia ana e Te Whare Wananga o Tahiti, ara, e whakaako ana ratou i nga reo Maori huri i te Moana-nui-a-Kiwa, tae atu kite reo Maori o Aotearoa. Haere atu ai tetahi o nga pouako o Te Whare Wananga o Waikato mo te ma wiki pea ianei ia tau, kite whakaako i te reo Maori o Aotearoa ki nga akonga e whai ana i te reo Ma'ohi o Tahiti. He whakaaro pai tonu teneki ki a au, a, tera pea kia peneki ano nga tari Maori o nga Whare Wananga o koneki.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980301.2.3
Bibliographic details
Muka, Volume 11, Issue 2, 1 March 1998, Page 1
Word Count
1,304Te Hui Tuarima a Leo Pasifika i Tū ki Tahiti Muka, Volume 11, Issue 2, 1 March 1998, Page 1
Using This Item
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.