Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Ngā Reo ā-Iwi -He Whakaaro Noa

Ko te reo korero o te tangata tetahi o nga tino tohu e mohiotia ai no tehea iwi a ia. Mena e korero Tiamana ana tetahi kiritea, ka tika pea te whakaaro he Tiamana taua tangata. He whera ano te reo Maori - mena e korero Maori ana tetahi tangata Maori nei te ahua, akene pea he Maori tonu.

Akene he tohu atu ano kei tona reo e mohiotia ai ko wai ona waka, ko wai ona iwi. Tera pea no Te Aupouri, no Te W'anganui, no Kaitahu, no Tainui waka, no hea ake ranei, a, ko tana reo tonu e whakaatu mai ana i tenei. Ko te ahua pea o tana whakahua i te kupu, ko nga kupu tonu ranei, he ahuatanga reo atu ano ranei e marama ai koe i pakeke mai taua tangata i mea takiwa. Koinei te ahua o nga "reo-a-iwi" o te ao Maori.

Ahakoa ina ke te nui o nga ahuatanga e orite ana i tena reo, i tena reo, ara ano ona koiriiri, ona konekeneke e rereke ai tetahi i tetahi. Ataahua ana, ngahau ana te noho mai o tena reo me ona whakanikoniko, tena me ona. I konei ke hoki kitea ai nga tohu e whakaahua ana i tena iwi me tana noho ki tona ao, tena me tana. Mena he iwi noho takutai, kei tona reo ano ona kupu whakaahua i te noho a te karoro inu tai, mena he iwi noho ngahere, kei tona reo ona kupu whakaahua i te noho a te manu kai miro. Ko etahi ano hoki o nga mea e kaingakautia ana e tena, e tena o nga iwi, kei te reo ano ona tohu e noho kuwatawata mai ana.

Ehara tenei i te korero hou, a, koinei tonu pea e kaha nei etahi iwi kite kimi huarahi e kore ai e riro o ratou ake reo. Kaore au e mohio ki tetahi tangata e whakahe ana i tenei, te hiahia o tena, o tena, kite pupuri tonu kite reo o ona ake. Engari kia whaia haerehia tetahi atu ahuatanga o nga whakaaro o enei ra mo nga reo a-iwi o te ao Maori.

I tenei wa o te noho tawhiti mai i te kainga, o te tokoiti haere o nga tangata matatau kite reo, ote aha ke ranei, ara etahi o tatou e whai ana i te reo o iwi ke. Ko au tonu tetahi kaore e tino matatau ana ki nga whakanikoniko o nga reo o oku ake iwi. Kaore au e mea ana he kore no nga kaikorero matatau i te kainga. Kaore. Noku tonu toku kore mohio kite reo o taku kuia, o taku koroua, a, hei koingo tera maku, engari kia kaua nei e parea atu te he ki tetahi atu mo te kore waia oku kite reo ote kainga.

Ko taku e raumahara nei, e whakama nei, ko te whakahe mai a etahi i te ahua o toku reo kaore nei e orite ana ki te reo o aku tupuna. Ka pai noa iho mena i titi mai ena whakatoi ki a au anahe, ki toku kotahi. Mena noku anahe nga kiri ka rongo i ena whiunga kupu, kaore au e kaha kite whakautu. Engari ko taku tangi ke, kite iwi nana au i whangai mai ki tenei paku mohio oku kite korero Maori. Ki a au nei na, ko aua whakatoi, kei te takahi ke i te mana o te iwi nona te reo e noho mai ana ki toku nei reo korero. No ratou ke hoki etahi o nga ahuatanga o taku reo e taunuhia ana e te ngutu tangata, ko ratou ano hoki e ekea ana e te kupu. Me taku pouri nui e peneihia ana te iwi nana i ngakau nui mai ki tenei rawaho e paku korero Maori ai au.

Kia tikina atu he tauira atu ano o tenei momo tata i a tatou ano. Ara tetahi akonga e korero ana i te pouaka whakaata me tana whakahe i te ahua o tana karaehe reo Maori, i te mea no iwi ke te kaiwhakaako, a kua mate tana whai atu i tetahi momo reo Maori ehara i te reo o te kainga. Me te mea nei kua matua tohua ia kia haere ki reira ako ai i te reo, kaore ranei he wahi i tua atu hei whawha atu mana. Mena ko au tena, kua kimi huarahi atu ano e pai ai taku whai atu i te reo o aku tupuna. Engari kia kaua e noho papa ko te kaiwhakaako e whakapau ana i ona kaha kia korero Maori ai ana akonga, koinei te hua.

He tauira atu ano. Ara etahi e whakahe ana i nga tuhinga e noho mai ana he kupu na tetahi atu iwi ki roto. Penei ite whanga mete tatari, ite taunga mete waia. Kua tutaki au ki tetahi kaiwhakaako kaore i plrangi panui i tetahi pukapuka reo Maori ki ana tamariki, he kore nona i rata kite kupu taunga, a, koina te kupu e noho mai ana ki tenei pukapuka. E ai ki tana, ko te waia ke te kupu a tona iwi, otira o te rohe e noho nei ia. Kei konei au e whakaaro ana, he aha ke te he o te whakamahi i taua pukapuka mete whangai atu i nga kupu e rua ki nga tamariki, ara, ko te taunga mete waia, kia taunga ai, kia waia ai ki nga kupu e rua. Ma konei e whanui ake ai te punakupu o te akonga, e whanui ake ano ai tana titiro kite ao, mete mohio ano he tangata atu ano kei ko, he whakaaro ano 6 ratou, he tikanga ano a ratou, a, mena e toru, e wha neke atu nga kupu ake a taua iwi ka akona e te tamaiti, ma hea mai ki tena e waia haere ai ia ki taua iwi.

A, e hangai ana ano tenei ki a tatou, te hunga pakeke. Ki hea noa iho tatou raruraru ai kite rite tonu to tatou ngakau kawa kite reo o iwi ke. Kia mau tonu tatou ki o tatou reo a-iwi, engari kia kaua tera e noho mai hei tiwatawata e raru ai ta tatou haere kotui e ora tonu ai to tatou reo Maori.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19960301.2.4

Bibliographic details

Muka, Volume 9, Issue 2, 1 March 1996, Page 1

Word Count
1,046

Ngā Reo ā-Iwi – He Whakaaro Noa Muka, Volume 9, Issue 2, 1 March 1996, Page 1

Ngā Reo ā-Iwi – He Whakaaro Noa Muka, Volume 9, Issue 2, 1 March 1996, Page 1