Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Tenei rate tau hou kua eke mai me ona mohukihuki, ona awhero, ona whakarehu, ona kino, ona pai, ona hemanawatanga ano hoki. Na reira, ka mihi atu i roto i enei ahuatanga ko wai hoki e matau ana he aha kei mua i o tatou aroaro i roto i nga ra e tu mai nei. Ko te wawata o te ngakau kia tino nui ko te pai, kia tino iti, kia tino kore ranei, ko te kino.

TE HUNGA 0 TE TAURA WHIRI E ta, e Matu, tenei koe kua whakatairangatia i roto i te tau hou nei. Tena koe kua whakawhiwhia nei ki tenei taonga nui - ko koe tena hei whakamaunga atu ma te hinengaro, ma te ngakau, ma te kanohi o te iwi, a, ko matou kite atarangi noa o Ta Matutaera whakal atu ai ki to matou kaumatua. Ae, e ta, ko koe tena, ko tatou katoa.

Ko te Pirlmia i whakatu i te Kaiwhakahaere i a Erima Henare kite Runanga Matua whiriwhiri i nga kaupapa Maori mo roto i te Manatu Kura hou.

He turanga pumau/tuturu to te Ahorangi kei te Tari Kaupapa Reo o te Motu (National Languages Policy Secretariat). Katahi ano taua tari ka tu hei whakarite wananga a-rohe kia whiria katoatia mai ai nga whakaaro o te iwi whanui e pa ana kite ahua o te tu o nga reo tini kei Aotearoa.

NGA TAPAETANGA

Kua whakatakototia ta matou Kaupapa Topu mo nga tau e tu mai nei kite aroaro o te Minita Maori hei ata titiro mana.

E rua nga tapaetanga i tuhia e matou i era marama kua pahure. Tuatahi i tonoa 5 matou whakaaro m 5 te pukapuka a te Minita Maori e kiia nei ko "Te Urupare Rangapu". Tuarua i tukua tetahi tuhinga ki Te Kaunihera Maori me Nga Kaiwhakapumau i te Reo hei tautoko i a ratou tono kite Minita Paho mo te taha kite ahua o te tu o te reo Maori ki roto i nga mahi paho o te whenua nei.

TE HAERENGA 0 TE AHORANGI KI TE WHANGA-NUI I te marama o Noema i haere atu te Ahorangi ki Te Whanga-nui-a-Kiwa (Vancouver) kite Taha Rato o Kanata hui ai kite tangata whenua o tera pito o te ao, ara, kite iwi Squamish. Ko te kaupapa o te hui na ratou nei i karanga, i whakarite, ko 5 ratou reo huhua e ngaro nei.

Anei e whai ake nei nga pitopito korero o roto mai i te purongo a te Ahorangi mo taua haere:

"E ai ki nga whakamarama mai ko tona rima rau mano nei to ratou nui puta noa i te katoa o te whenua o Kanata, a, iti ake nei i te kotahi o rau mena kite tirohia i runga i tera ahua. otira, ko te nuinga o te iwi na taketake ake no te rohe o te Taha Rato, a, kei reira tonu e taki noho ana. Ko tona toru rau mano, paku neke atu ranei, kei tenei rohe e noho ana, ko etahi ia e parati ana te noho puta noa i te whenua o Kanata.

"Ko te ahuatanga whakamaniore mai, whakamanakanaka mai ko te ahua kite reo mete nui o te kaikorero o ia o aua reo. Hei whakatauira noa ake, ko etahi reo kua ngaro i te mata o te whenua, ko etahi tekau ma rua nga kaikorero o roto i te iwi kotahi mano toru rau nei te nui, ko etahi i rua nga kaikorero o roto i te wha rau tangata, a, ko etahi hoki rua mano nga kaikorero o roto i te iwi rua mano nei te tokomaha.

"Kati, na enei momo tatauranga ka tu te hui nei me kore noa e tupono ka puta he korero, he huatau, he ara ranei hei takahanga e taea ai nga reo nei te whakaora ake. Na tenei koromaungaunga o ratou ka tae mai he powhiri ki a au kia taiope atu ki reira korero ai i te ahuatanga ki a tatou.

"Ahakoa to tatou tino matau kite ahua ki to tatou nei reo, kaore e taea te kore e hiki ake o te manawa i te mea e ahua pai ake ana tatou. He whakaminenga tuatahitanga tenei na ratou, a, mutu rawa ake te hui kua uru mai te hiahia ki roto i a ratou kia tu tonu he hui, kia kaha ake ai ratou. [•••]

"He mea whakatopu haere ans te whakaminenga kia paku ake ai nga ropu, a, kia hohonu ake ano ai hoki te whai i tetahi kaupapa. Ko nga Maori i tino pokea, pokea nei i te kaha whakapono o te iwi nei kei te ao Maori ke pea te huarahi hei takahanga ma ratou. [...]

"I u ano matou ki a tatou na tikanga, ko nga mihi nui i a au, a, na matou nga waiata. Heoi ans te mate, mutu rawa ake

te hui, kua kaha ke te pirangi o te iwi nei kia waiata nga Maori. [...]

"E whakatsnga ana te tangata whenua na te mea ko ta nga kawanatanga i roto i nga tau he whakapakeha i te tangata whenua kia wawe ai te ngaro atu, a, kia mutu ai hoki te raruraru. Tata ana ta te kawanatanga te tutuki, whaia ra hoki ka tu te hui nei hei whakaara, hei whakaoho, a, inaianei kua puta te taniwha i tona rua. E kore te tangata whenua e tau ano.

"Ko nga hua o te haere he aha ra? Ko ratou i whiwhi, ko tatou kua ahei kite ki me kore ake tatou hei whakatauira i nga mea ka taea kite u, kite whawhai tonu te wairua, te ngakau. Ko ta 5 tatou kaumatua mo tenei ahua: 'Kaua ma te waewae tutuki, a, pa ans ma te upoko pakaru!'"

NGA KUPU HOU

Kei te kimi haere matou i nga kupu Maori e pa ana ki nga Taumahekeheke Hoawhenua o 1990 (1990 Commonwealth Games). Ko to matou hiahia kia taia he pukapuka i whakararangi aua kupu.

Anei e whai ake nei etahi o nga kupu no natata i kimihia ai:

athletics kaiaka backstroke kau kiore badminton pukura bowls maita boxing mekemeke breaststroke kau apuru butterfly (swimming) kau aihe cartwheel whakataka cervical cancer mate pukupuku taiawa chiropractor kaikowhakiwhaki cornflakes kangarere crash hat potae mars decathlon ngahuru equal employment opportunities (EEO) whakaorite whiwhinga mahi food processor mihini whio freestyle kau tawhai gymnastics taka porepore haemorrhage ikura high jump tupeke j udo ruturutu leotards kahupiri marmite, vegemite lhipani i marathon omaoma a Tohe microwave oven ngaruiti outpatient turoro torotoro physiotherapist kairomiromi - referee kaiwawao .

software pumanawa (rorohiko) somersault poteteke springboard reinga stadium whare hakinakina target keo varicose veins hatarotaro weather forecast tirorangi weetbix patawiti weightlifting hikihiki yoghurt waiu tepe

NGA PUKAPUKA KEI KONEI

Kua tae mai ki tenei tari nga pukapuka rawaho e whai ake nei:

Contact Bulletin (reo itiiti o Uropi) Language Planning and Language Problems Terminology Update Term Net News (kaupapa kimi kupu hou)

He pukapuka ano a matou e pa ana kite reo Maori, ki nga reo itiiti o te ao, a, kite kaupapa reo. Mena kei te plrangi koe kite ata titiro i tetahi o aua pukapuka, nau mai, haere mai ki ta matou tari.

TE KUPU WHAKAOTI Ki te plrangi koe kia whakamatautauhia hei kaiwhakamaori i roto i nga whare whakawa, me tuhi mai, waea mai ranei ki konei. Ka tu ano he whakamatautau a te 14 o nga ra o Oketopa 1989; me matua tae mai nga tono i mua i te 31 o nga ra o Hurae 1989.

Te Ahorangi Te Taura Whiri i te Reo Maori Pouaka Poutapeta 411 Waea: (04) 710-244 TE WHANGA-NUI-A-TARA Waea whakaahua: (04) 712-768

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19890101.2.2

Bibliographic details

Muka, Volume 2, Issue 1, 1 January 1989, Page 1

Word Count
1,268

Untitled Muka, Volume 2, Issue 1, 1 January 1989, Page 1

Untitled Muka, Volume 2, Issue 1, 1 January 1989, Page 1