Ko Te Hahi o Te Karaiti me Ona Mangangatanga
Upoko I. Ko te take o te Hahi tapu puta noa i te ao, ko Ihu Karaiti te tama a te Atua. I te takiwa i whakaritea ai e te Atua, i te mangai o ana Poropiti, ka puta a Ihu te Anki ki tenei ao. Tenei ano te kupu :—"Otira let tmo rite nga wa, ka tonoa mai etc Atua tona tanr'rti i moatia e te wahine, i meatia i raro i te ture "- ' Karatia iv—4. I main ano ato Karaiti, ite taraarikitin<r a ai i n-. tikanga o tona inatua i te rangi. to l->° ( > ona tau, i rolfohanga, e tona whaea, e Meri, i roto ft. temeparao te Atuae patai ana ki nga kaumatua o n«-I Hurai, Ruka ii—4o. Otira.no te :jO o nga tau ol Anki ki tenei ao, ka timuta *•.- main uierokaru, m■: tana malii kauwhau haere. Ktoru nga tau o te Karaiti i rui haere ai i ana tikanga whakaora tangata, ka whakamatea e nga Hurai ki Iliruharama Ko te tangata i whakaaetia ai te reo <; nga Hurai kia ripekatia a Ihu, ko Ponatia Pirato, ho Kawana ia no Huria, na Roma i whakanoho ki rei'ra I te tau o te Ariki 27. E rua nga iwi i tino whakaac k:a mate ate Karaiti, ko nga Hurai, ko Roma. K» tc tangata nuna noi a te Karaiti i hoko, ko Hura, h ; Hurai ; ko te tangata nana nei i whakaae kia ko'hurutia, ko Pirato, no Roma. Ko tenei hung.i tokorua, ehara ito ringa tangata i mate ai; a, kikai raua I mate kongenge, engari, na o raua ringa ake raua i patu. Ko Hura he mea tarona eia ano ki Huria; ko Pirato, he mea wero kite hoari, eia ano, ki llawkmi, i Parani,' te whenua o nga Wiwi; no Pionn ia taua whenua i tera taitiwa. .E 33 o nga tau o te Karaiti, 3 hcki nnraroa ka mate ia. No te aranga ite mate, ka noiio ite ao, ka Trhakakitekite ia ki ona akonga i nga ra 40. Ko te Go nmi ra o Mei, i to Taite, ka arahina nga akonga, c te Karaiti, ki Maunga Oriwa; a, ka mutu tana inihi ki a ratou, me tana whakapai, "ka tangohia atu ia, a, na te kapua ia i whakangaro i o ratou knnohi."—Nga Main i—o Otira, kake rawa ake a Ihu kite rangi, kite nolio i to ringaringa matau o tona matua kua waiho tika e ia nga ritenga ote whakapono ki ona akonga. Whakarongo kite kupu oto Ariki :—"Ko te mana katoa ite rangi, ite whenua, ka oti te tuku mai ki au. Mo konei ra, Haere koutou, akoua nga tauiwi katoa, iriiii.t ratou ki to ingoa o tc Matua, o te Tamaiti, o to Waiiu;-, Tapu: Akona ratou kia rongo ki nga mea katoa i korerotia e ahau ki a koutou : a. e noho ana au i ;> koutou i ngar.i katoa, taea noalia te m<itui)"i o te ;\".'* —Matin xxviii-18, If), 20.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18580601.2.8
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 1, 1 June 1858, Page 4
Word Count
501Ko Te Hahi o Te Karaiti me Ona Mangangatanga Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 1, 1 June 1858, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.