PAN U IT AN G-A. K ftARAKA RAUA KO PARA 111, KAI HOKO lUNO, (Na Pairani i Mua). UA TA E MAI I INGAR ANG I—--30 Pa tnpar* 30 Hokim.ma 14 Tn para puru, pnrn atu i te kake 3 Hakimana puru atu i te kake 20 Pouaka paura pupuhi maniiv 2 Tana Hot a. He Paraihe Paura. he Paraihs Huta, he Okaoka Pu. he Oka<>ka Horoi Pn. he Whakawiri Nipa Pu, he Pounamu Hitm Pu, he Putiaka Tak<«toujra Kiapa Pu. he Takawq Pu. he Knk'i •.fata-Pn. he Wiiakapura rao te Pu aua purua, m'e nga tin* mea a: u mo te Pu. He tino mea pai aua mea nei, a e hara i te mea tino nui utu. 73 PANUI KI TE IWI iaUI KATOA. TTE mea atu tenei na maua na Tereina raiia ko Kahi- -*■ *- TANA, kua tu ta ni;»u Ton H<>k<>. Kakahu i Nepia, i tawahi ake o te I'aoarakauta h<>u i Hvhitiuga Tiriti, a lac mano tini a maua Potac. Kaoue, To/.ena, Taraiitcte. W'ekctc IJoorn. A ihiJict, me nga kakahu katoa e kakahuria ana e te tar.ue. cte w.-.hine, ete tamariki. He kai tuitui kakahu ano ta matou,' a kite pai te kai hoko me tuitui ona kakehu e maton kia aro pai ai te ahua mau ote kahu kite tangata raona te kakahu. 06 S A TEREINA RAUA. ko KAIIITANA. HE PANUITANGA. KOTAHI lioiho kai .iban e tu ana, i mau i ahau kite Totara, i te takiwa o o Tumnnui. o Waikato awa, o Kotorua, i roto i nga hoiho pulhi. He whero pumaugu, he tiwha uui kai te rae, he ma kai te matamata o te ihu. e toru waewac ma, he rabo-poka, he hoiho ahna nui, he parani ranei kai te papa-katau, he mate ranei, kihai i mamma. Ko taku kupu tenei, me lere to tiki mai ito hoiho, ana kite U«e i te panui i roto i Te Wananga, ahakoa Pakeha, Maori raiici. Ka timata ite2B o Oketopa nei. he initoatarari tena naku i a k<>e ete ariki o tana hoiho, kite tae mai koe ki te tiki mai, a kite bomai hoki i taku moni i riro ite utu oto panuitanga, tae noa kite 28 o Tihema. Ka mutu, ara, ema marama i whakaritea e au mo to baer« mai i raro, i runp» ranei ote motu nei kite tiki mai ito hoiho. Ka timata ite 29, o Tiliema, tae noa kite tau 1879, kua.kore to arikitariga ki'iaua hoiho ka maketetia taua hoiho i tena taima, kai te tiakina paitia e »u taua hoiho i tenei ra i te 7 o Oketopa, tae uoa kite 2S o Tihema, heoi ano. NA NGAMARE HAKARIA. Kaiteriria, Oketopa 7, 1878. NOTICE. A HORSE lias been found by me in the Horohoro District, t\ between Waikato and liotorua, running with the wild horses in that district. He is u GELDING, dark-red aF.d while line on nose and forehead, three white feet, brand uot visible. Any one paying for this advertisement can have this Horse. I will publish this till tli(> 28th December, 1878". If not Claimed ia Two Months from this I will put it up to aUCUOn ' .N<MSIABE PAKABALi. ! Kaiteririe, Ootober 7? IS7S. 108
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18781123.2.47.2
Bibliographic details
Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 595
Word Count
531Page 595 Advertisements Column 2 Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 595
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.