,?vi. Re ill* f f e rakipabi KO A TE TUREI TE 27 O TIHEMA 1873. KO TE REltil TUTAHI. Tea tu i tc 11 otc Taimao le tina. IiANIKAPA PEKE Ta I F.PA £2O.—E rna mnprn o omn ni nc.n hoiho. K « 'niepa c poke ai, c 3 putu cfi inihi to tik«*tiko. Mo njra hoiho katon. ko te utu mote hoiho c tnpoko ai e £2 K'> to wi-ti taimnha 11 tooue e 7 piiin.i Haka Reihi Pkke Taiepa, £lo. Kotahi miem o. oma a ; tutsi hoiho. t: 3 tniopa e pekc ai nsr-i h'>iho. o 3 putu e G inihi tc tike-tike ote taiopa. H-> kati weti tc; taimiha Meti. I I'ereti. £2O. Mo ntro hoi- •-> kafon. ki ano nun hoiho i vvini i tet:ihi reihi i pnnuir.ia ki nira riH> r, ! ,rl . 1 mnoro mete hawhe e oma ai n;»a hoih", e£lmo le hoiho e tnpoko ai. Ko te woti ktri njra tau oto hoiho te riteng.i. Eeuewki Tfiki. £2o. Kotani mncro c oma ai nja hdihn, £2 m<i to tafviko. ko te wa:i kin rite ki nsa t.*iu o te hoiho. FAKIPAKI Hasikapa. £3O.—K 2 macrj c oma ai, £1 i te wa e kiia ai te lu>iho mo tenei reihi. Ae £2 atn pauna ite wa c whakaactia ni taua hoiho ki;i onw i taun reihi. Ko te tino weti nui otc hoiho kia 10 toorn*. Ame kii te kii ite 2<i o Tihema i te mutunn iho otc r<-ih ; ki Awheraka i tc 4 o njra haora ote ahi >h : . Ako te tie tino kiia ai te hoiho kia oma i tana reih., kei te ra ano o te reihi. HaKA REIHI, £5. —1 macro e oma ai n«*a ho-ho. Ko tc utu mo te hoiho e tapoko ai ki tenei reihi kia 10 hereni. He kati weti 1e taimaha. Reihi Haxikapa aro nga Hoiho i maiiue.—E £2 hci hoatu ma te tanzata noua te hoiho k- taua reihi. 1 raaero e oma ai nga hoiho. Ko nea utu c utu ai te tanjrata n.-'na tc hoiho ka reihi i enei reihi, he moni utu era, me to mohio o te tangrata utu i aua m"»ni. Ko nga mca e whakawakia ana mo uga tautohc o aua reihi. ma n<ra Tumi, a ma njra tanjrata e kiia ana e Tnaii aua Inn'ohe o tino whnknoti. a knhoro he kupu ma te tan sat a i tua atu i ta nga Tnari c whukatnkoto ai. Kia 3 hoiho e tu, a c oma ai. ia reihi, ia reihi. Ki tc korc nga hoiho <• 3 e oma c korc- e utua he mmii mo am. rrihi. K kore e tika kia kiia te hoiho ato tangrata kia reihi, kite mca, lc<ihore o utu taua tnnjrata i to £1 mo n<ra moni mo te reihi. Ko to hoiho e kiia nei he Haka. He hoiho ki ano i oma i te reihi weti mo te tau, a mo te HrHiitcapa reihi rauei. Ko n<ra hoiho mo ng:-* reihi. Metixi Pereti. mo te Haxikapa Peke Taiepa, me le Pakipaici Hanikapa, me tc Kerewei Teiki. ko te So te ahiahi otel4 o Tihema nei ka ■whakatapoko ai i nga hoiho kite Hotera Ekihena i Hawheraka. Ako mra pukapuka tuhituhi atu ete tangata mo to hoiho kia reih', mo tuhituhi atu kite Hekereteri oTE PaklPaki Reihi i Hawheraka. Ko ntra moni kohikohi mo te reihi. mo hoatu ki nga Tuari, kia P. Marone ranei. Tc ut.u mo tc tangata hacrc noa atu kia kite i te reihi, 1 hereni. Mo te tnn2»ta eke hoiho e 2 mo tc 6 knpa, mo te Kiki, Paki, mete Tarapu c 5 licreai. KGA TU \RT. Henare Tomoana, Urupe-.i Puhara, Mr. A.. Danvers, Paramena, Hamiora Tapaea, Mr. Ed. Bissell. Jl6 HENARE HIRA. Kai Tiaki Moni.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WANANG18781123.2.47.1
Bibliographic details
Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 595
Word Count
632Page 595 Advertisements Column 1 Wananga, Volume 5, Issue 47, 23 November 1878, Page 595
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.