Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE RETA MAORI.

[The following letters, being of no interest whatever to Europeans, are published in Maori only. Our Native subscribers complain very bitterly if we do not give insertion to their letters, many of which are upon subjects so trivial and unimportant that making translations of them would be an cntire waste of labor, and the insertion of them would necessitate the exclusion of more useful matter. We propose therefore, as a rule, to publish translations of those only which may bear upon political questions of importance, or be otherwise interesting to .the European public.]

Kite Etita o te Waka Maori, Te Awanui, Pepuere 1, 1879. E hoa, teua koe. Utaina atu aku kupu ki runga ki to tatou Waka. Tuatalii. —He panuitanga whakakore i te mana o r te Tohe potae i panuitia e Meiha Ropata i a Tihema nei. Kaore au. e, pai ki taua rolie potae e rini kotoa • nei ite whenua oia hapu oia hapu. Ma ia hapu ma ia hapu, e rini tona ake whenua, i tana e whakaaro ai. Ehara tenei rolie e rini nei i te iwi katoai hanga, engari na nga tangata ruarua. Ka whakakorea atu eau tana robe nei i Takapau-o-Hinekawa, te Auknene, tae ki Tuhimata, te "Wharariki, Maatarangi, ka rere i ranga i te raina. ruri a te Kawanatanga, Taumata Kaitangata, "Wai-karaka, te Mania, Waiotautu,.Wai- • tapaua, Tarere-o-Hineano, Puke Manuka, te Wera. Taumata Kaahu, "Waitieke, Okarekopa, "Waiapu, Otumarokura, rere atu ki Puke Manuka i te Poroporo, taka noa mai kite Ahikouka nama tahi. Ko nga piihi enei epa ana au ki runga me oku hapu ake. Ko toku hiahia tenei, me waiho noa iho enei wahi i waho o tenei rolie pupuri. ICei enei hapu tana tikanga mo o ratou whenua, mo te reti ranei, mo te hoko ranei. Kua mohio au ehara te mahi pnpuri ate ngutu ite mahi tika. Tirohia atu kite Runanga i Kakariki, kei whea te tika F Kaore noa iho. Ko taua panuitanga i a Tihema nei kua whakakorea i enei ra. Kite tohe te tangata ki taua panuitanga rohe, me rohe tonu i nga wahi e tika ana hei mahinga mo taua rohe. Kaore au e pai kia eke mai. tenei tikanga ki nga wahi e pa ana ahau ki roto — kore, kore rawa atu. Waiho maku e rapu he tika moku, he mate ranei moku, kia marama ai to tirotiro mai me to whakatauki i muri iho. Ko wai i mohio ai he tika taua whakaaro a enei tangata e mea nei ratou kia rinitia te whenua kei riro i au te hoko, te reti ranei ? E ako ana ranei ki a wai enei tangata e panui nei ? Tuhaka.

Ki le Elifa o te Waka Maori. "Wharekahika, Hanuere 27, 1879. E hoa., tena koe. Utaina ki to tatou Waka aku kupu ; lie whakahoki mo te panui a nga tangata o W harekahika nei i tukua atu € ratou ma Meiha Eopata e panui kite Waka Maori. Na, i tenei kua xnau. nei i te pepa o te Waka taua panui, na reira hoki ka kite nga mea kaore i uru kite whakahaeretanga mo taua panui. Koiatenei taua panui, mo nga rohe porowh.ita o nga piihi e takoto ana kite taha whakararo o "W^aiapu. He ingoa hapu ano i wahia mai i roto o te tipuna nui, ara i a Porourangi. Kei te Kautuku ka huri whakararo ; ko Tuwhakairiora te tipuna i whakahaerea kite poraka kua panuitia nei e Meiha Eopata. Ko te Whsinau a te Hukarere, ko •te Whanau a Perekohu, Jkoia nga ingoa hapu e tuturu ana kite poraka kua panuitia nei; me Ngatiporou ano kei tetahi wahi ano o te poraka nei. Heoi, ko aku kupu whakahe mo te whakahaeretanga mo aua rohe kei raro iho nei, ara: — E he rawa ana te whakahaerenga o te rohe e tika »iaai ana i Taumata o te Awhengaio ka tika ki Potikirua. Ko Taumata o te ko Raukumara

e iakoto ana i roto o nga mapi; ko te huihuinga tera o nga rohe, ko Rauk;umara ahu xnai o raro o te "VV liaiiau a s Apanui, ko "Ra.ukuinara aliu ake o runga ko Ilaukumara. Is'a, ko .te mauugn. tenei liana i wche Apanui Taua ko Poroiirangi, o te taha Tsi tatahi. E penei ana taua pauui 1110 aua rohe : _ Turanga o Tamatcaupoko, kai tatahi tenei ka aim ki uta ki Eaukumara. Ko Taumata tenei o te Awhengaio; ko te Kokomuka kaore i te raina e tika ana ki Potikirua ; engari kei te raina o te Koau, ka tika atu ki Tatau o Rangiriri, whakamau atu ki te hiwi kite Kokomuka, whakamau tonu atu. ki Taumata ote Awhengaio, rere tonu atu kite aw a "Whangaparaoa, ka ahu ki waho kite moana, ka tika te "Whakatirimai i te taha moanaTikirau. te Whai-a-Paua, ka tutuki ano kite Koau. Ko te tikanga tenei o te poraka nei; ko te raina ki Potikiruahe raina waahi kau no waenganui o tenei poraka. He wehenga ki nga,. tip una o roto o te poraka i runga ake nei. Tera ano tetahi, ko te tautohe o mua kei Mamari e takoto ana. Kati, e takoto marama ana taua mea. Kei te taha ki raro o Mamari kotahi ano tipuna, ahu mai kite taha ki runga nei kotahi ano tipuna; kotahi ano hoki hapu hei tupu ki rungao tenei poraka. Kati, kei hoha te kai perehi. Mo tetahi Waka ka ata whakahangai ano i nga rohe. JSate H. TE lIOUKAMAL".

Ki ie Eiila o ie Waka Maori. "Whareponga, Pepuere 1, 1879. E hoa., tena koe Mau e uta atn enei kupu ki to tatou tiwai hei titiro iho ma o matou hoa mo to matou whenua mo Harataunga (Kennedy's Bay) e takoto anaite takiwa Karamaene (Coromandel). I turia te Kooti mo tenei whenua ki Karamaene i rota i nga ra o Pepuere o Maehe, 1878, a he nui te tautohenga i taua ra mo taua whenua, a whakataua ana e te Kooti taua tautohenga i runga i te wahi tonu i te aw a o Harataunga, ara i ta matou hoki i tohe ai, engari kaore i tino tae. Koia tenei nga rohe o taua wahanga:—Ka timata i Rangiriri, rere tonu i roto i te awa o Harataunga, Tahuna Torea, Mokaikaitui, rere tonu i te awa Tuarawera, rere tonu i te awa Kuparukaxtaha, rere tonu Waikoromiko, rere tonu "Waikaataata, Tokatea, ka rere i runga i te rohe potae ka ahu whaka te tonga Pukeohiku, rere tonu i te raina Tapuae Hapapawera, Otuhara, te Harakeke, Auarahi, tapatu kite moana, ka rere Tiomangere, Motukuku, ka rere i te one Paratuara, ka tutuki ano ki Rangiriri. He kupu atu tenei na matou ki a koutou, e nga Pakeha, me he meahe hiahia to koutou ki nga rakau kauri o tenei whenua me whakaatu mai to koutou hiahi'atanga kia mohio ai matou, a ma matou hoki e whakaatu ta matou utu e hiahia ana mo te rakou kotahi. Heoi. Na matou, nga tangata ote Karaati,. & Nepia Hurikara, Tamihana Kakano, Arapeta Tewa, Hoterene Karaka, Hiria te Rakahurumai, Eiwai Eehutai, Eeupena Kongo, Anaru Horua, Tamati Ta-vhiri, Iraia Moeke, Hamiora te Manana, Hamiora te Aukahawai, Tinoti Piwaka, Henare Nawaia, Eopata Ngatai, te Rina Tuatai, Wi Paikea, Heni Herewaka, Ripeka Rata, Matiu Parara, Ihaka Tapatu, Erueti Rena, Hakopa Ingoakore, Miama Tutohu, Mere Karaka Koia, Hekiera Wera. [These Natives state, in the above letter that they are the grantees of a bloek of kauri forest iand at Kennedy's Bay, the boundaries of which they give in the letter. If any person, desirous of purchasing timber, will communicate with them at "Whareponga.. East Coast, they will be glad to deal with hiin.]

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18790215.2.17

Bibliographic details

Waka Maori, Volume I, Issue 21, 15 February 1879, Page 305

Word Count
1,269

HE RETA MAORI. Waka Maori, Volume I, Issue 21, 15 February 1879, Page 305

HE RETA MAORI. Waka Maori, Volume I, Issue 21, 15 February 1879, Page 305