KO KEREHAMA MA, Kihipone. HE Kai-whakahaere tikanga mo nga Teihana whangai hipi, mo nga Kau, Hoiho, me era atu kuri, mo nga whakabaere katoa hoki a te Pakeha; he kai uta taonga mai hoki ratou. Hoko ai ano hoki ratou ite Huruhuru hipi kite moni tonu, i te Ngako mea taupa nei, me nga mea katoa e whakatupuria ana ete tangata. Ko nga huruhuru, me era atu mea e tukunaana e ratou ki o ratou hoa i rawahi, ka •taunahatia wawetia e ratou kite moni ki.konei ano. He Kai UTA MAI BATOTT i nga mea katou e tangohia ana mo nga Toihana whangai hipi, me era atu kuri. Tetahi, he Huka, he Ti, me nga mea pera katoa; nga tu Hmu katoa mo te pani whare kite peita, mo te raite, mo te aha noa ; nga mea Rino katoa ;he Tera hoiho; he Waina, he Waipiro, me nga tu Kakahu katoa kei a ratou mo te hoko. KI STGA TANGATA KATOA, E. K. PARAONE, pTONA te Whare iti iho te utu mo nga hanga katoa i to ' nga whare katoa ote taone—he Hooro, Paraikete, Tera-hoiho, Paraire, Puutu, Kakahu, Kalieru, Poke, Kakahu Hoiho, he Kakano Kaari, he Paraoa, he Pihikete. Haere mai! Haere mai f Haere mai! Ki a Paeaone 1 Ki a Paraone Waikato ! Turanganui. KO EOPITEONE RATOU KO TITI MA, TE T ANO-AT A TTnirn TTATTTT TTTTTT A rpi **■*, NGA TAONGA EATOA ATU. He Potae, he Puutu, he Kahu mo roto, hate nei, aha nei r me nga mea whakapaipai katoa mo te wahine- ■ Ejhipone, Etui ana i nga kahu tane i taua whare. W'HA.EE TAHU PIA, EIHIPONE. WIKEMTJ KARAAWHATA. HE PIA BKKA EAWA. E tiakina ana e te Kawanatanga te uiahinga o tana Pia kia. pad ai. KO TAAPTT, TAKDTA HOKO RON&OA Pukupuka hoki, Kabatito:ne Eoei, Kihiponk. He tangata ata whakaranu ia i te rongoa. Ko nga TinoRongoa pai kei a ia e takoto tonu ana. EJiUINT WUNU T AI HOKO WHENUA, KAI WHiKAMAOEL TURANCANUI. KO TE HllliI r KAI mahi i nga Jlata, Tini-iiei, me nga mea Rino papa nei,. mo nga mea pera kutoa mo ie whare, mo te alia nua. (E tata ana kite Puna i poksiia ite rori). Kaeatitone Roiii, Kihipoxe. TIXIKO MAI KI TENEr ! EI warewave koubou ko te Whare ? pai rawa ana te-.—.-i- malfi, u iti ana t e utu, kei a w. tat;ATA Kai hanga Xooti, PorovM'ta Kooti. he aiahi Parakin etehoVi, JTe hu Hoihe etaiii o ana main'. Kei te Waapu a Eiei, Kihjpoxk. Ho VuVl. hv Tf\rfi. UuivO, Kuj"Ut!.'t« THliai:.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18790208.2.3.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 20, 8 February 1879, Page 282
Word Count
421Page 282 Advertisements Column 2 Waka Maori, Volume I, Issue 20, 8 February 1879, Page 282
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.