Article image
Article image

KO TE PAEAONE, A I - W'H-A K A A-H TJ A T A Kaeatitone Eoe*i,Ejhipone. Ko etaH tu ahua te 10s. mo te mea kotahi; te 15s. te utu mo nga ahua e ono ; kite mea ka mahia kia te kau ma xua ahua, kate 12 ano herengi te utu. Tetahi tu alma ess. mo te mea kotahi; ka ono alma, kate 10s. te utu; te kau ma rua ai.ua, kate 12 ano herengi te utu. Ka mahia te aliua ka liomai tonu te moni, kaore e pai te nama. A. W. PAEAMOPIEA, oi a, kihipon: He tangata haere ia kite Kooti i Kihipone, i Omana, i TJawa, kite whakahaere i nga mahi Maori i roto i aua Kooti. E tae ana hoki ia kite Kooti Whenua Maori. Me liomai nga korero ki a TEOKE PTJETJKINI, Kai-Whakamaori. KO TAMATI TJEENE I MEA atu ana kia rongo mai nga tangata katoa, katahi I ano ia ka hoki mai i Akarana me ana tini TAONG-A BA'CMATI he mea ata "vvhiriwhiri nana mo tenei kainga no roto i nga tino taonga pai o te koroni katoa, ara he mea WHAKAPAIPAI WAHIDS, NGA MEA WHATU KATOA, ME NGA KAKAHTJ MO *E TIKANA, Ko te utu e rite tonu ana te ngawiri ki to Akarana, ki to Kihipone hoki. HE TTAHTT TANE, HE KAHTJ "WAHHSTE MO KOTO. Nga mea katoa mo te Iloiho, he Kahuwhakapaipai, lie Token a, nga Tini mea rawe a to'Pakeha-,' he Kariko, he Kaone, he Potae, he Kiapa, he Potae Walrine, he mea ah.ua hou katoa, ko te iti o te utu e kore e taea e tetalii atu tangata te whai. TAMATI TJEENE, . KAI-HOKO TOA, MAKAKAKA. TAKUTA PUEAKA. T " rr "E panuitangn tenei r.aku, na Taxuta t> ' ma, tena koutou. Kv.a tac mai uhau ki konei kite mahi in; male katoa o nga turoro Maori. Ko taku mahi tena i nga tau e riraa kua yahure" uko nci, i au e no"'.o aua i Hauvaki i Olunemuri. Ko au to takuta o nga ran<:atira mo nga tangata Maori katoa o aua takiwa, ko Te iiira, Tukokino, Te Jloauanui, ara ratou katoa. Kci au nga rongoa katoa hei boko ki nga Maori. Ko taku vrkave te vharo i nokoia e Paati, kai-hanga pui Kihipone i te rori nui c tika ana ki'uta. KO ATENE EAUA KO "fITEHITAjS^ (Ko Eoura i niua ai). 'O te Whare ngavrari rawa tenei te utu o Haako I katoa mo nga Tera hoiho, nga ITancl'i, Tcva-pikaun. rne era tu mea katoa —he pai hoki te hanganga. Kei Nepia, kei IlEnms-Gi hoei (Hcretaunga). HAEPJ3" MAI! LIAESE MAI! "IA -whrwhi koutou kite Puutu kaha rawa ite "Whai TeKTJPA :iEITv"IIINI. (Ko Te Pereki anake i mua ai).He mohio rawa ana Pakeha ki to tui Pmitn, he kiri anake a raua kiri e tangokia ana. IC; ta ivharc tcna e ruritia ai o koutou wacwae kia ra\vo ai nga vuiitu. te \7hare puutu whakahiH vv.vrz tcnvi. x\e etahi i nga taha ; he Puutu lie hawiie v.\ Dgitana etalii, he Puutu kore e uru ie y■'-',.nie i:g:i. tn p: katoa atu ; he mea tatai te iiio i-a tuia nga ' utu. Kia kotahi tau tinana e takaioa u\a a raua pi-uti kore e pakaru. KAEATITOIfE K.OEI, KIHIPCOT2.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18781221.2.4.1

Bibliographic details

Waka Maori, Volume I, Issue 13, 21 December 1878, Page 189

Word Count
535

Page 189 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume I, Issue 13, 21 December 1878, Page 189

Page 189 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume I, Issue 13, 21 December 1878, Page 189