KO TE PAEAONE, A I - W'H-A K A A-H TJ A T A Kaeatitone Eoe*i,Ejhipone. Ko etaH tu ahua te 10s. mo te mea kotahi; te 15s. te utu mo nga ahua e ono ; kite mea ka mahia kia te kau ma xua ahua, kate 12 ano herengi te utu. Tetahi tu alma ess. mo te mea kotahi; ka ono alma, kate 10s. te utu; te kau ma rua ai.ua, kate 12 ano herengi te utu. Ka mahia te aliua ka liomai tonu te moni, kaore e pai te nama. A. W. PAEAMOPIEA, oi a, kihipon: He tangata haere ia kite Kooti i Kihipone, i Omana, i TJawa, kite whakahaere i nga mahi Maori i roto i aua Kooti. E tae ana hoki ia kite Kooti Whenua Maori. Me liomai nga korero ki a TEOKE PTJETJKINI, Kai-Whakamaori. KO TAMATI TJEENE I MEA atu ana kia rongo mai nga tangata katoa, katahi I ano ia ka hoki mai i Akarana me ana tini TAONG-A BA'CMATI he mea ata "vvhiriwhiri nana mo tenei kainga no roto i nga tino taonga pai o te koroni katoa, ara he mea WHAKAPAIPAI WAHIDS, NGA MEA WHATU KATOA, ME NGA KAKAHTJ MO *E TIKANA, Ko te utu e rite tonu ana te ngawiri ki to Akarana, ki to Kihipone hoki. HE TTAHTT TANE, HE KAHTJ "WAHHSTE MO KOTO. Nga mea katoa mo te Iloiho, he Kahuwhakapaipai, lie Token a, nga Tini mea rawe a to'Pakeha-,' he Kariko, he Kaone, he Potae, he Kiapa, he Potae Walrine, he mea ah.ua hou katoa, ko te iti o te utu e kore e taea e tetalii atu tangata te whai. TAMATI TJEENE, . KAI-HOKO TOA, MAKAKAKA. TAKUTA PUEAKA. T " rr "E panuitangn tenei r.aku, na Taxuta t> ' ma, tena koutou. Kv.a tac mai uhau ki konei kite mahi in; male katoa o nga turoro Maori. Ko taku mahi tena i nga tau e riraa kua yahure" uko nci, i au e no"'.o aua i Hauvaki i Olunemuri. Ko au to takuta o nga ran<:atira mo nga tangata Maori katoa o aua takiwa, ko Te iiira, Tukokino, Te Jloauanui, ara ratou katoa. Kci au nga rongoa katoa hei boko ki nga Maori. Ko taku vrkave te vharo i nokoia e Paati, kai-hanga pui Kihipone i te rori nui c tika ana ki'uta. KO ATENE EAUA KO "fITEHITAjS^ (Ko Eoura i niua ai). 'O te Whare ngavrari rawa tenei te utu o Haako I katoa mo nga Tera hoiho, nga ITancl'i, Tcva-pikaun. rne era tu mea katoa —he pai hoki te hanganga. Kei Nepia, kei IlEnms-Gi hoei (Hcretaunga). HAEPJ3" MAI! LIAESE MAI! "IA -whrwhi koutou kite Puutu kaha rawa ite "Whai TeKTJPA :iEITv"IIINI. (Ko Te Pereki anake i mua ai).He mohio rawa ana Pakeha ki to tui Pmitn, he kiri anake a raua kiri e tangokia ana. IC; ta ivharc tcna e ruritia ai o koutou wacwae kia ra\vo ai nga vuiitu. te \7hare puutu whakahiH vv.vrz tcnvi. x\e etahi i nga taha ; he Puutu lie hawiie v.\ Dgitana etalii, he Puutu kore e uru ie y■'-',.nie i:g:i. tn p: katoa atu ; he mea tatai te iiio i-a tuia nga ' utu. Kia kotahi tau tinana e takaioa u\a a raua pi-uti kore e pakaru. KAEATITOIfE K.OEI, KIHIPCOT2.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18781221.2.4.1
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 13, 21 December 1878, Page 189
Word Count
535Page 189 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume I, Issue 13, 21 December 1878, Page 189
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.