TE HINOTI O TE HAHI O INGARANGI.
Turei, Oketopa 10, 1876. I te ahiahi ka huihui mai te Hinoti i te haora i whakaritea ai. Ka panuitia e Kanara Katene (Colonel Gorton) tana kupu whakaari, —"Kua koa rawa tenei Hinoti, kua tino whakapai hoki ki nga korero a Te Neera raua ko Te Maki-Wiremu, korero whakaatu i te kakenga haeretanga o te mahi o te Whakapono i roto i o raua takiwa, a lie ki atu tenei kite Tumuaki (Te Piliopa) kia whakaae ia kia tukua tenei kupu. whakaari ki nga tangata Maori o te Hahi i roto i tenei Pihopatanga." W hakaaetia ana e te katoa te kupu whakaari a te Kanara. (Ko nga korero enei aTe Neera raua ko Te Maki-Wiremu i whakapaingia nei e te Hinoti.) TE MAHI O TE FATTI I WAIKARAPA. Ko taku whakaaro tenei, me tahuri nui kite whakatakoto i tetahi tikanga e hohoro ai te whakanoho i tetahi Rikona Maori kite takiwa o Wairarapa. Nga take i penei ai taku mahara:— 1. Ko nga tangata Maori ano, ara ko nga tangata kua pa mai ki a au, kua kaha rawa a ratou kupu kia noho tetahi Minita Maori hei whakahaere i nga tikanga o te Hahi, me ta ratou ki ano ko ta ratou hiahia kia hoki ki nga tikanga ote Whakapono. Ki taku mohio e pono ana ta ratou hiahia, inahoki nga take i mohiotia ai ara—(a.) He tokomaha ratou kua hoki ano ki taua tikanga pai, ara kite karakia, kite korero i nga karaipiture i roto i o ratou whare. X rongo ahau i tenei ki tetahi Pakeha e kite tonu ana i taua mahi pai. (J.) He tokomaha hoki nga tangata Maori e whakaputa ana i ta ratou hiahia kia iriiria a ratou tamariki. Ko etahi o ratou kua kawe mai i a ratou tamariki kia iriiria, ko etahi kahore ano kia haere mai, te take pea, kahore e taea e ahau te whakatuturu he wa hei haerenga mai mo ratou kia rite ki ta ratou i hiahia ai. (e.) He tokomaha hoki o ratou e hiahia ana kia marenatia i runga i nga tikanga ote Hahi. E mohio ana koe i te wa kua hori ake nei kahore ratou i whakaaro ki tenei, inaianei kua hiahia ratou kia hoki ki nga tikanga o te Hahi. (d.) I etahi kainga e whakamana ana ratou i te Ratapu, e karakia ana hoki i runga i te tikanga ote Hahi i taua ra. Ko te mahara ote katoa e mea ana kia whakatapua te Hapati. X nga tau kua pahemo ake nei kahore i penei to ratou aliua. Kaua ianei e awhinatia ratou i runga 1 tenei mahi pai ? (e.) Kite mate he tupapaku ka nehua e ratou mete whakahua ano ite karakia i whakaritea ete Hahi i roto ite Pukapuka karakia. Kua whakarerea era atu tikanga kiliai nei i rite ki ta te Hahi i whakaako ai.
C/-) ratou hiahia, ki taku i rongo ai, he kohikohi i tetahi oranga mo ta ratou Minita, kite whakarite hoki i tetalii whare me tetalii piibi whenua liei nohoanga mona. 2. Inaianei kei te haereere tikanga-kore noa ratou, kahore e tatu ana o ratou ngakau ki nga malii o te "Whakapono, ote alia atu. Miehemea pea e nolio ana tetahi minita Maori, tangata humarie—kaha hoki ki tana mahi i waenganui i a ratou, tena ia e waiho hei tauira; ahu whenua ratou ki a ratou mahi, ka tahuri hoki a ratou mahara i runga i te mahi tohu a Te Atua ki nga tikanga o te Whakapono. 3. A mehemea koia nei te tatutaoga iho o te mea e hiahiatia nuitia nei e te ngakau, ka waiho hei manaakitanga, ehara i te mea ki nga tangata Maori anake, otiia ki nga tangata katoa e noho tata ana ki a ratou. Ka tahuri nui ratou ki a ratou mahi e tika ana ina haere mai ki nga taone, ka whakarerea e ratou te mahi tikanga kore o te kino. 4. Ki taku mahara me tahuri mai nga whakaaro o nga tane o nga wahine Whakapono katoa o tenei Pihopatanga kite tautoko i tenei mahi. Kei mea ratou kati te mahi ma ratou ko te tuku moni i nga ra i whakaritea mo te kohikohi; e pai ana tera, otiia me tuhuri mai hoki ratou kite whakakaha i tenei mahi nui. 5. Ki taku whakaaro ko te \va tika hei korerotanga mo tenei mea, hei te liui kua karangatia nei mo te 18 o Oketopa. Me puta pea tetahi kupu ki nga tangata kua reti i o ratou whenua kite Pakeha lcia tukua mai etahi wahi o aua reti i ia tau i ia tau i ta ratou i pai ai, hei oranga mo to ratou minita; ma ratou e nlahi pukapuka ki nga Pakeha e noho nei i runga i o ratou whenua, a ma aua Pakeha e tuku ki te tangata tika hei pupuri i aua moni. Meheniea ka peneitia he tikanga, ka marama tonu te takoto o te oranga mo to ratou minita. Ka mau tonu hoki te mahara o nga tangata whai whenua ki tenei mahi. Kati i konei, kei hoha koe i te roa o aku korero mo tenei mea e mahara nuitia ana e toku ngakau. Na to pononga Na A. Knell, (Te Neera.)
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18761017.2.4
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 12, Issue 21, 17 October 1876, Page 256
Word Count
884TE HINOTI O TE HAHI O INGARANGI. Waka Maori, Volume 12, Issue 21, 17 October 1876, Page 256
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.