HE WHARANGI TUWHERA.
Ko nga Pakeha matau kite Reo Maori e tuhi mai ana ki tenei nupepa me tuhi mai a ratou reta ki nga reo e rua—te reo Maori mete reo Pakeha ano. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. "Waima, Hokianga, Maehe 14, 1875. E hoa, —Tenei ka tuhiaatu te matenga o to matou tupuna a Mohi Tawhai—rangatira nui o Ngapuhi. I mate ia ite Ratapu te 14 o Maehe nei. I haere ia ki te karakia, ka mutu te karakia nui o te awatea, te 2 o nga haora o te ahiahi ka eke ki tona hoiho. Katahi ka taka, oho ana te hoiho, taka ana ki raro, whati katoa te kaki. Tae rawa atu nga tangata kua mate tonu; kaore ona kupu kia puta ki a matou, ki te iwi hoki. He kaumatua ia, he rangatira mana nui kite taha M!aori, kite taha Pakeha hoki—ki te hapai ite "Whakapono, kite patu i nga kino nunui ote motu. He mana nui tona kite hapai ite oranga mo nga iwi. He ringa kaha tona kite tango i nga mea tino pakeke kia riro ki tona ringa katau. Neke atu ite 36 tau tona tapokoranga hapainga i te Whakapono ki ona iwi katoa, kite ture hoki ote Kawanatanga. X rapu ano hoki ia i te toto Pakeha i te whawhai a Hone Heke ite taha ki Peiwhairangi, Ngapuhi. No reira mai tona manaaki kite Pakeha, kite Maori hoki. Kei te pouri tonu te ngakau mo tona matenga, ki hai nei i matauria tenei ia ka mate aianei. (He kupu poroporoaki etahi). !N*a to hoa aroha nui, Mohi Tawhai Wikitabx
J£i a te Kai Tuhi o te Walca Maori. Ohinemutu, !Rotorua-nui-a-Kaliu, Maehe 12, 1875. E HOA, —Me tuku atu e koe aku toru kupu kite " wharangi tuwhera " ina kore ia e kiki. He whakamiharo he maharahara tonu no toku ngakau ki nga korero o tenei tangata mautauranga nui i taia xiei ki te JVaha Maori, waiho tonu tana tangata nei, a Koromopahi, me ana oraititanga hei wawata whakaarohanui ma toku ngakau ite ra, ite po. E koingo tonu ana toku ngakau kia kite au i tona ahua. No Takuta Riwingitone nga korero i tera ra, no Koromopalii hoki tenei; e tino whakamiharo ana toku ngakau i nga korero o enei rangatira rongonui tokorua. Kua nui noa atu te ritenga o taku tekau herengi i nga matinga a enei tangata rongo pai tokorua, a Riwingitone raua ko Koromopahi. Kia tiakina o raua huanga e te Matua i te Rangi, te Kai-hanga i a tatou katoa. N a M. H. Tahaeakgi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18750406.2.13
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 11, Issue 7, 6 April 1875, Page 78
Word Count
431HE WHARANGI TUWHERA. Waka Maori, Volume 11, Issue 7, 6 April 1875, Page 78
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.