HE WHARANGI TUWHERA.
Ko nga Pakeha matau kite Reo Maori e tuhi mai ana ki tenei nupepa me tuhi mai a ratou reta ki nga reo e rua—te reo Maori mete reo Pakeha ano. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. E hoa. —I tera reta i tuhia eauki a koe mo to Huuga Whakakite Taru o Wercngitaua nci, i ki au maku ano e whakaatu marire ki aku hoa Maori tc ra e tu ai te Whakakitenga Taru whakamutunga o tc tau ka mutu nei. Otira ki liai i taea eau te\vhakamana i taua kupu aku, no te mea ka rongo rawa akc au kite ra etu ai, kua puta ke tc Waha i tctalii ra ki niua atu ; a puta rawa lioki tetahi WaJca kua taha ke taua ra. Otira ko tenei kei nga rate 14 mete 15 o Hanuere ka tu tetahi Whakakitenga. Kaore au c mohio ana kite whare e tu ai. Akuanei kci te " Odd Eellows Hall;" ka kore i reira, kei te '"VVharo Tiata, purei nei, i te ritenga ki Kumutoto. E kore ano pea aku hoa Maori e mea kia whakakite ratou i tera hanga i te puawai whawhaki mai, i nga pua ranei e whakatupuria ana i roto i te hanga paata, oko nei; no konei heoi aku e whakaatu ai ko nga utu anake e hoatu ana ki runga ki nga kua rakau me nga taru hei kai ma te tangata, ara:— RARANG-I 111.
Pai rawa an kite whakaatu kite tangata haere mai ki an nga tikanga o nga moni e hoatu ana ma te tangata nana nga mea pai e whakakitea ana, me te tikanga o te tuhituhinga pukapuka hei whakauru, 1 te tangata ki taua mahi. Na to hoa, Ttri Na Take K Tiewhi. Wnare Puranga Taru, Lambton Quay, Tihema 21, 1874.
Hita Eakait. Ka loliaJcataua lei runga hi te alma j. mi ', mo te Icai. Utu 1. Utu 2, s. d. s. d! Merengi 7 G 5 0 Aporo—hei tunu ... 4 0 2 G Aporo —hei kai ota 4 0 2 6 Paramu 4 0 2 G Piki 4 0 2 6 Pititi 4 0 2 G Neketarini, he ahua rite ki te pititi nei ... 4 0 2 G Eperikata, he ahua pititi ano 4 0 2 G Oreni 5 0 3 0 Remana 5 0 3 0 Toropere 4 0 2 0 Karani maugu, mea tautau _ ... 3 0 9 0 Karani tautau whero, ma ranei ... 3 0 o 0 Kupere 0 2 0
Utul. Utu 2. Tieri s. 4 d. 0 8. d. 2 6 Mapere 4 0 2 6 Eahipere 4 o 2 6 lie Piripata, he Kapi JNati 3 0 2 0 He "Wanata 3 o 2 0 Mo te puranga liua i runga i te taka i pai ake i etahi ... 10 0 6 6 EAEAN&I IV. He taeti kai. Ka whakataua hi runga hi te ahua pai \ mo te kai. Utu 1. Utu 2. Kukamo ... s. 5 d. 0 s. d. 3 0 Kakau Eupaapa 5 0 3 0 He Piini, totoro haere nei... 3 0 2 0 Piini tu ke atu 3 0 2 0 Piini rarahi 3 0 2 0 Pi, kopaki nei 3 0 2 0 He Taewa ... 3 0 2 0 He Taewa, Wini Harete ... 3 0 2 0 Kariparawa... 3 0 2 0 Kapeti—puka nei ... 3 0 2 0 He Tanapi—korau nei 3 0 2 0 He Pahinipi 3 0 2 0 He Kareti ... 3 o 2 0 He Eetuihi ... 3 0 2 0 Aniana 3 0 2 0 PitiEutu .". 3 0 2 0 Hue—kamokamo nei 3 0 2 0 Mo te puranga Eetuihi i runga i te taka i pai ake i etahi 3 0 2 0 Mo te puranga taru-kai katoa i runga i te taka, pai ake i etahi 7 6 5 0
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18741229.2.15
Bibliographic details
Waka Maori, Volume 10, Issue 26, 29 December 1874, Page 325
Word Count
640HE WHARANGI TUWHERA. Waka Maori, Volume 10, Issue 26, 29 December 1874, Page 325
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.