Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE TANGI NA WERAHIKO.

Mo tona tama Te Hota, i mate ki Whanganui, i te 3 o Hepetema kua taha nei. Taku tirotiro noa, Kei hea Te Hota, I miiiumi alee nei ? Ten a lea talia—ko vai ka kite atu ? liolci mai e tama, Kia tiroliia iho to kiri rau wero ; To rnata rau ifci. IvTa o wliaea ra, ma o tualiinc, Mana koe e tangi, mana koe e milii atu— Tena ka ligaro ki tc liau o te kore i. E tama tukino c au, liopu Lara ; Te huri ai koc nei te Atua mana koc e mau. Tenei e tania kei te haehae roto, Kei te momotu kino te tau o taku ate. E tama i tai va, ka roto tuakana, ZS r aku i tukino, naku i hapai Kei nga poropiti malia. Ilua no a e maranga, Tc mea ka urupou Ki raro ki Paerau e i. Tera te marama whiti, Iva rau ana i te pae ; Kia toliu ake au ko to tinana tonu. Kai tarariki ai te aroha i a liau Ki a koe e Hota ka motu ki tawhiti; "Wailio nei au i te ao liopu ai e lama. Kaore nei be makau Kia kite alee au liei hunanga ake te arolia E utu kau 110 a nei na i.

*Paerau—-The Native Hades. The admission contained in the above is an interesting proof that some of the Native people have not quite relinquished their ancient superstitions. Yet the knowledge possessed by the mourner, and displayed by him in reference to the Divine providence, is evidence that his mind is far advanced in the right understanding of the duties •which are inseparable from the life of the Christian. Geo. Wixsox.

No muri mai o tera panuitanga a matou, i te WaJca Nama 22, o nga Pakeha eke mai ki uta nei, kua u hou mai etaTii kaipuke te kau ma ono, no Merepana etahi; hui katoa nga tangata o runga kua eke mai ki uta nei kua ralii ake i te 4,100 tangata. Ko te Atitone, lie kaipuke rere mai i Merepana e rere ana ki Karakata, i Inia, i pae ki uta i a Oketopa kua taha nei. 150 nga hoiho i runga, i mate katoa. I titia hoki te taupoki o te ara ki raro i kore ai e taea wawetia ake. Tenei tetahi korero hou i tuhia ki roto ki nga nupepa o Inia: —"I haere atu matou i Koromopo i runga i tetahi tima, ko te ' Taritowene' te ingoa, a tae noa ki tua o Kaara kite kokorutanga e ahu ana ki Matarailie, ko te moana i marino rawa. Itel9 o Mei, kahore ano kia toremi noa te ra, ka kite atu matou ite taha katau o to matou tima tetahi kune (kaipuke) e tu noaiho ana i te moana—kahore hoki he kau. Ite tirohanga atu kaliore i kitea he take hei kimihanga mo te ngakau. Erangi no te tatanga atu ka tirohia e ahau ki toku karaihe kia kite ai ahau i tona ahua, no konei ahau ka kite i tetahi mea roa e maanu haere ana i rote wai, i waenganui ito matou tima me taua kune, otiia e tata atu ana ki tera. Hua ana ahau he rimurimu e takoto mai ana, inahoki te ahua. lau e titiro ana ka korikori taua mea, ite tuatahi e takoto noaiho ana i te moana marino. Akuanei ka pa ki taua kune, a hirori rawa—ano he mea e hapai ake ana i raro. Muri iho ka tu tika, kahore i whai taima ka titaha nga rewa, ka kumea iho te kaipuke i taua mea ahua rimurimu nei, a ngaro atu." No muri maika mohiotia he wheke nui te ngarara nei nana i whakangaro taua kaipuke. Ko Kingi Kakopau, o "Whiitii, kua tae kei Hirini. I hui nga Pakeha kite whakahonore ki aia i tona unga ki uta. Kua nui tona hiahia kia kite ia i Merepana. Kua hoatu ete Kawana, tetahi kaipuke paku nei ki a ia, i runga ite mana mete ingoa ote Kuini. Kua huihuia e Kapene Tarakana, te Kawana o nga kainga i Weta Awherika, (Ahanati nei), nga rangatira mangumangu o Keepa Koota, a kua korerotia atu e ia te kupu a te Kuini ki a ratou, ara te kupu tuturu a te Kawanatanga o Ingarani kia whakamutua ta ratou mahi herehere tangata hei mokai. Whakaaetia ana taua kupu e aua rangatira, engari i tohe ratou kia waiho tonu a ratou herehere e noho ana i a ratou i tenei wa, a ki ana mai me aroha me atawhai rawa e ratou aua mokai. (Tirohia te WaJca Nam a 10). Te huinga katoatanga o nga tangata i te koroni o "Wikitoria (Merepana) i te mutunga o Hepetema na, ka 803,000 tangata. He nui rawa te whakaaroha o te rongo o te mate kai ote tangata kei Etna-Maina. 150,000 nga tangata kua mate inaianei. Nga tane, nga wahine, me nga tamariki, he hauaitu katoa he iwi kau, e mui atu ana ki roto ki nga taone o taua whenua kite inoi haere ki tetahi kai ma ratou.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18741215.2.17

Bibliographic details

Waka Maori, Volume 10, Issue 25, 15 December 1874, Page 317

Word Count
848

HE TANGI NA WERAHIKO. Waka Maori, Volume 10, Issue 25, 15 December 1874, Page 317

HE TANGI NA WERAHIKO. Waka Maori, Volume 10, Issue 25, 15 December 1874, Page 317