Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI.

Ko Utiku Te Angi o Rangitikei e tone Takuta ana. Ekore e tika kia tuhia mai ena korero kite Kai Tuhi ote nupepa nei Engari me tuhi ki a Te Makarini—kei a ia te whakaaro kia whakaaetia he Takuta mo reira kia kore ranei. He kore utu ne nga maori i kore ai e rongo nga Takuta. Tenei kua tae mai te reta roa a Rawivi Tumoctai o Ngaruawahia mo nga l-ongo puremu o tctahi waihine itc Kuiti. Ekore e tika tena tu. korero mo te nupepa, na reira i kore ai e taia atu. Tenei hoki te reta a Mangakahia o Ilauraki kua tae mai. Kaore e tika nga korero o tana reta. E ici mai ana aia lie kuare ia mete whakahe hoki ia ki nga Tuve. Ki ta matou whakaaro ekore te kuare c mohio ki nga mea tika, ki nga mca lie ranei. Ae ra, be mea whakawhiu tangata te ture —engari ko nga tangata hara ia, ko te tangata tika ekore rawa e mate. Ko te mea tena i tika ai matou. i ova ai matou, ko nga Ture. Ehara ite mca poka noa ake na tc whakaaro o tc tangata kotahi tenei hanga te Ture; ho mea rapu lie mea ata kimi na te tokomaha. Ahakoa ki mai te tangata lie lie to tc Ture—kao, kaore nuva ona lie. Ko nga korero e paingia ana e matou mo tenei nupepa he korero hapai i te pat raua ko te tika; ko te korero tukituki i te pai kia pakaru ekore e tahuritia c matou. Tenei hoki te reta a Rangialuta o "Whangachu kua tae mai ano. Ekore eoki te nupepa. E whakahe ana kite Ture Rori Poata. Ko taua Ture kua wliakaaetia e nga merna ote Paremete ; nga mema macri me nga mctna pakeha—heoi ano lioki. Ko te mangai hoki tena o nga iwi, ko nga mema—ka oti i a ratou heoi ano. Eki ana nga maori kia kotahi te Ture mo te pakeha raua ko te maori-—koia ano tena, ko taua Ture kei te pakeha ano. He mea tika kia hanga rori koe mou, kia rite ai hoki koe ki au. E pai ana taua Ture, e waiho ana mau ano e ■whakahaere nga tikanga mo au rori. Taihoa koe e ■whakahe, kia kite koe i te whakahaeretanga—hei reira koe ka mohio kite ahua. E mea ana koe kia whakamaoritia taua Ture me nga Ture o Ingarani. Na, ko taua Ture kua oti noa atu te whakatu kite reo maori, kua tae atu ki a koutou ; mete Ture Kura Maori, me nga Ture katoa mo nga tikanga ote taha maori. Ko nga Ture o Ingarani' hoki kua oti noa atu i era tau te mahi ki te reo maori—kia peheatia atu hoki te mahinga ? He tu a whawhai ana enei tu korero. Engari ma o memae whakapuaki i a koutou kupu i roto i te Paremete i tc wa e hangaia ana nga Ture—kei rcira te whawhaitanga pai. Kaore c tika i muri iho i te mea kua oti nga Ture. Tenei etahi tangata e ki ana kia lioati: moni ratou ki aßihari Wunu, Kai Whakawa no Whanganui, hei utu nupepa mo ratou. E pai ana. Kia tae atu ki aia nga moni mana e tuku mai ki Po 5s eke nei, katahi ra ano ka panuitia atu nga ingoa o nga tangata nana aua moni.

Eki mai ana a Porenara Tamahiki o te Niho o to Kiore kua whakapae nga tangata ki a ia nana tetabi reta i tuhia mai ki a matou 1 mea mai tc tangata nana ko "Te Matauranga " tona ingoa, a e mea ana ehara i a ia taua reta, engari na Hohepa Tamamutu. Ekt ana hoki ia ko ana korero e tuku mai ana kite Kawanatanga ekore ia e tinihanga i tona ingoa—ko te mea tika tonu tana e tuku mai ai. Kaore matou e moliio ana ki taua reta. Kotahi te reta i tae mai ki a matou no te takiwa kite Arawako te ingoa 1 tulua ki roto ko te " Ngakau rapu io te Arawa." He korero ngau tuara nga korero o taua reta; kaore hoki i taia atu o matou, engari 1 haehaetia e matou—ho ingoa kore, he kino hoki no nga korero. He imi enci Reta me nga korero a nga tangata o te motu nci kua tae mai ki a matou. Ekore rawa e eke ki runga ki tenei waka, ka tomo rawa hoki—hei tetahi waka ka utaina atu. Tae rawa mai te Reta a Tamihana Te Rauparaha he whakaatu mai i nga korero o te hui ki Whanganui, kua oti ta Rihari Wunu te ta—ekore pea e pai kia tnaruatia te panuitanga o aua korero koL hoha nga tangata. Waiho ra, me whakaaro marire. E!ua homai e Tamihana Te Hoia o Poroutawhao tana te 10s. mo tetahi nupepa mana.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18720508.2.2

Bibliographic details

Waka Maori, Volume 8, Issue 9, 8 May 1872, Page 63

Word Count
817

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 8, Issue 9, 8 May 1872, Page 63

HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume 8, Issue 9, 8 May 1872, Page 63