HE MEA TUKU MAI
Tenei reta i Po Neke kia taia atu e matou. Waikanae, Pepuere 28, 1871. Kia Te Hareti, Epa tena ra koe. He kupu tenei ki a koe. Ekore ranei koe e pai mai kia tukua atu tenei reta kia taia mai kite nupepa bci wkakaatu i te matenga o tetabi o nga ilangatira taitamariki o tenei iwi o Ngatiawa ? He mea kia mobio mai nei i Ara* pawa, iNgamotu, i Waitara, i teEaweka; kia rongo mai ratou kua riro atu a, Tamati to Hawe i te ringaringa o tenei tangata nui o Aitua—mau e tuku kia taia mai. E boa ma, kia rongo mai koutou kite mate o tenei tangata o Tamati te Hawe. No te Turei te 14 o Pepuere, 1871, tae noa atu ki a Paraire te 24 ka paremo. Hacrc atu ana ia i o matou aroaro, ka wailao kia matou ko te pouri raua ko te mamae. Ko tenei tangata kua riro nei, he uri Bangatira; he tukunga ibo na ona tupuna na te Ivangipuwawa, tana ko Takaratai, na Takaratai ko to Hawe, tana ko Tamati te Hawe. Eo nga mahinga a enei tangata be atawbai mo te tangata, be korero mo te marae, be wbakahaere i te iwi kei puta te kino, he wbakamutu pakanga be pebi i ngararuraru, be wbakahaere ito pai. Eo nga mahi katoa tenei a nga tupuna o Tamati to Hawe, taea noatia te ra i mate ai tenei tangata. Eo te mate katoa o nga tupuna o Tamati he mate kongenge anake. Eaore tetabi o enei tangata i hinga parekura, i mate taua ranei—kahore. Ko te mana tenei i mau ibo ki a Tamati; ko te manaaki anake kite tangata. Heoi. Haere atu ra o tama i te ara o o tupuna, ite ara pai. Eaore he tangi kaore be aue, kaore he mamae. Haere atu ra! Na Wi Tako Ngatata. Ei a Te Hareti, Eei te Tari Poneke.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18710316.2.5
Bibliographic details
Waka Maori, Volume VII, Issue 3, 16 March 1871, Page 16
Word Count
323HE MEA TUKU MAI Waka Maori, Volume VII, Issue 3, 16 March 1871, Page 16
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.