HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Tuparoa, Akuhata 17, 1868. Ki a te Karini Kai tuhi o te Waka Maori. E hoa tenakoe. Tenei tetahi kohuru kei a matou; ko te whare o tetahi pakeha e noho ana ki Waipiro kua wera i te ahi, he mea tahu marire na tetahi tangata—kua mau taua tangata. No te tekau ma toru o nga ra o Hurae i wera ai, i tae hoki matou ko nga pakeha e noho ana i Tuparoa me maua hoki ko Raniera. I haere maua ki te tangi ki nga pakeha, he nui no te aroha i a maua. Ko te ingoa o taua pakeha i wera nei ko te Waka, ko te ingoa o tona tamaiti ko Hemi Waka. Kaore raua i wera, engari ko o raua taonga me nga mea katoa i wera, kaore i puta ki waho o to raua whare—kanui te aroha o maua ko Kaniera Kawhi. Te ingoa o te tangata nana i tahu ko Koroniria. Kua mau ia i au; e tatari ana au kite Kai-whakawa ki a te Piki mana e whakawa taua tangata kino nei. E hoa kua ki atu au ki nga pakeha o to matou takiwa kia kaua e hokoa te maati ki te maori koi tahuna nga whare e nga maori kino. Me tuku e koe tenei kite Waka Maori. Na to hoa Na te Hotene Porourangi. [E hoa e te Hotene tera e kawea mai te tangata nana i tahu ite whare kite Hupirimi Kooti whakawakia ai—he hara nui hoki tona hara. Engari e pai ana ma te Piki te uiuinga tuatahi, a muri iho ka tukua mai kite Hupirimi Kooti mana e whiu. I mua ai ka whakamatea rawatia te tangata mo tena hara—ko tenei ekore e pera rawa.
Ko tau e ki nei kia kaua nga pakeha e boko maati ki nga maori, ekore ra e taea te pera. Na te ngakau o te tangata ia i kawe kite kino, nana ano—a ko ia ano hoki te utu.]
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18680910.2.4
Bibliographic details
Waka Maori, Volume V, Issue 8, 10 September 1868, Page 47
Word Count
337HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume V, Issue 8, 10 September 1868, Page 47
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.