TE MATENGA O PAORA MATENGA.
Ko Paora Matenga te Pahu Pahu o Taupo kua mate, i mate i te pu—nana ano. He haerenga i te 26 o nga ra o Tihema nei ki te whakahinga i nga manu o Rotokawa hei kai ma te Komiti ki Taupo mo te Kooti Whakawa Whenua. Ko Ngatitahu te iwi i haere tahi i a ia. Ka hinga ki uta nga manuka mau ia ki tana tupara ka haere ki te pupuhi i nga mea i rere. Ka kite ia ite kahui parera i runga i te tahuna oneone e noho ana. Ka maunu tona potae mete Koti, katahi ia ka haere kupapa atu ka toia te pu i muri, e puritia ana e tona ringa ki te ngutu ;ka tae kite manuka hei whakairinga, hei pae, mo tona pu, katahi ka kumea te pu i muri i a ia, ka mau te takaro i te manuka, ka paku te pu, ka tu te tangata i te hoi o te taringa, mate tonu kupapa tonu ki runga ki tana pu. Ko nga hota ki hai i ata puta i tetahi taha o te upoko; •ko te angaanga anake i pakaru na te kirimoko i pupuri mai nga hota. He tangata a Paora no te taha Kuini, he tangata whakakaere pai i nga mahi tika ki roto o Taupo. E atete ana ia i nga mahi a te Hau Hau kia kaua e homai ki Taupo, ko tana i pai ai ko nga mahi ate Kuini. Ko Ngaitcrangiitataua tangata, he rangatira. Ko Tamamutu tona tupuna; ka wha nga whakatupuranga i muri mai i a Tamamutu ka tae mai ki a Paora Matenga. No te Arawa a Tamamutu, te iwi i rere mr-.i i Hawaiki i runga i a te Arawa waka—tapaia tonutia iho hei ingoa mo ratou ko te ingoa o to ratou waka i u mai ai ki uta, ko te Arawa. He Apaktjba. Aue ! Aue! Pakipaki kau au kite tuakiri o te whare, Kei whea te mea i uaratia e taku ngakau 1 Whakaputa e Pao ki waho ra, tomokia e koe kite whare I to tuahine i a te Kuini kia whakauhia koe kite rau o Popoua. Ka pai taku mea te haere, to pikitanga kei Waipokaia, Ka kitea mai koe e to tuahine e te Kuini hei karanga mai;— " Nau mai, nau ake, takahia te whare i Kapu ra, Ka hoki mai taku mea ki au e."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18680109.2.10
Bibliographic details
Waka Maori, Volume V, Issue 18, 9 January 1868, Page 116
Word Count
406TE MATENGA O PAORA MATENGA Waka Maori, Volume V, Issue 18, 9 January 1868, Page 116
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.