TE HUI KI PETANE.
No te 29 o Maehe ka takoto te hui ki Petane o te Hau Hau. Ekore e oki te nuipepa nga korero katoa o taua hui; akakoa ko etahi kupu e korerotia. Na Paora Toki te whai ki tuatahi he karanga ki a Wi Tako ma. Muri iho ka korero a Wi Tako; ka karanga atu ki a Paora kia whaka* rerea tona mahi porangi. Ko ia, ko Wi Tako, i kaha tonu ia kite ritenga Kingi i mua ai, i te wa e whakaaro ana ia he paiDga kei roto i taua ritenga. Mehemea i haere i runga i taua i whakaaro ai nga riteDga penei kua pai. Na Waikato i whakahe, no reira ka mahue i a ia. I tahuri ia kite Kingi i te awatea, ehara i te mea ngaro; ehara hoki i te mea ngaro tana whakarerenga i taua ritenga, he mea whakarere i te awatea ano. Kua ki ano ia ki a Waikato i mua ka he ratou; ki hai ratou i whakarongo. No te mateuga ka ki maiki a ia he tika tana. Ko Waikato, kei hea ra a Waikato
inaianei ? Na, ko tenei mahi ko te Hau Hau me whakarere. Kore tonu ia e pai kite Hau Hau, no te mea e kite tonu ana ia he kino kai roto. Hei aha koia ma ratou taua mahi ? Engari ano ko ia te tangata hei uru ki taua mahi, no te mea ko ton a iwi uke te take—he whanaunga tata rawa ki aia te Ua. Otira ekore rawa ia e pai kia wha* naungatia ia ki tena mahi kino. Ko ona kupu whakamutunga enei, ava :—" E kore ra koutou e whakarongo mai ki au inaianei; engari hei to koutou henga hei reira koutou te pena me Waikato, te ki mai ai he tika taka e ki atu nei ki a koutou. Ka mahara tonu au ki taku eki atu nei ki a koutou. Kaua hoki koutou e wareware; a, ka tae kite rangi ote mate ka whakatika mai koutou ki taku." Katahi ka korero ano a Paora Toki. Ka ki mai ko te noho pai ia ; ma te pakeha te ririkatahi ano. Ka whakahe ia kite kohurutanga ia te Wakana; engari he kainga whawhaij;tera; he kainga noho pai tenei. Tera atu te roanga o ana korero. No te mutunga ka tono ki ate Kupa kia hoatu he haki mo tona kainga. Katahi ka korero ate Kupa, Ko etahi enei o ana kupu:—" He tika ra he kainga noho pai a Heretaunga; otira ehara i a Paora Toki i noho pai ai—ua nga rangatira keiao Ngatikahungunu. Ka mohiofia te rakau ki ona hua. Na, he aha koia nga hua o tena rakau o te Hau Hau ?—he kohuru ra, lie kaitangata, he tahae, me nga mahi kino katoa o te ao." Muri iho ka puta nga korero o te hui lei te mahi he a etahi tangata kite pana i nga pakeha reti i Tangoio. Ha msa hoki kua tuhia rawatia o ratou ingoa kite pukapuka, he whakaae kia noho aua pakeha ki reira; muri iho no te otinga o nga whare, o nga aha atu, ka mea kia panaia. He tikanga he rawa tenei. Te xuutunga iho ka takoto te kai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650401.2.7
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 47, 1 April 1865, Page 5
Word Count
542TE HUI KI PETANE. Waka Maori, Volume II, Issue 47, 1 April 1865, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.