REIHI RAIPUKE MO TE TAU 1839.
Ngahau ana nga tikanga mo te reihi kaiPuke e mahia mai nei, e whai ana hoki kia rite tona pai, tona ahuareka, kia neke ake ranei i te pai o nga reihi o era lau kua pahure nei. Kaliore he iwi ke ake ole ao he* rite mo le Ingarihi, lona manaaki ki le reihi kaipuke. Wailio lohn enei malii reihi hei pepeha mana, ko ana mea enei e whakama* namana ai. Uru ana nga rangatira nunui o
Tngarani ki tenei mabi, ko a ratou kaipuke he lata, he mea ano,JOiana, he mea ano, neke ake, a lae noa kite 500 lana te nui 0 elabj, mano noa aiu nga pauna moni e utua ai te hanganga, te. wliakalerenga i roto. Ite tau. He rawe noa ibo ki tngarani ana lini kaipuke wbakapaipai, ko.te abua o enei kaipuke be tino pai rawa; a he mano be mano nga heramana o Tngarani hei wbakatere. Ite taenga am ote Kuini ki Heaptiaka i Akuhaia kua pahemonei, kia kitei teKingi ote Wiwi, haere ana kite matakitaki ite whakapuareianga o nga wabapu i banga bei lunga kaipuke, ahakoa lini nga manawao papai o. Ingarani, oteWiwi, I tu ki reira, kotahi ano la te kanohi i linowbakapai at, ko aua kaipuke wbakaiereiere, ko o J nga rani lata Ilaugatira. Ko Merika, be tama na Tngarani, a bihiko ana le whai baere i ta Ingarani lauira mabi, hanga kaipuke reibi nei, a kei Alareiria kei Tuhimenia kei nga Koroni kaloa o Ingarani tenei mabi le reibi kaipuke, poti boki, ta te mea hoki, na tenei 1 matau baere ai nga langaia kite wbakatere kaipuke ki le hanga kaipu ke hoki. tie iwi mabi kaipuke tatou, e kore tatou e mabue i nga whenua o tenei moana a muri ake nei, heoi ra, me aronui te whakaaro o nga tangata o Niu Tirani kite whakabaere i tenei mea ile reibi kaipuke. £ koa ana matou no te mea, ka abua pai nga likanga mo te reibi mo te tau 4859. E rua nga huibuinga kua tu, a kua whakariiea to ratou runanga me to ratou kai tuhitubi; tokorua o o matou boa tangata Maori kei taua runaoga; aianei, ka korerolia e raua nga likanga o ted nei reihi ki o raua boa Maori, ka wbakabaua ano hoki kia urn ki tenei mabi, ma konei boki pai haere ai le banga o .nga kaipuke o nga poti, kaiahi, ko te abuareka noa ibo ki le matakitaki, ka rua.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18581215.2.8
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 24, 15 December 1858, Page 4
Word Count
415REIHI RAIPUKE MO TE TAU 1839. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 24, 15 December 1858, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.