TE RU KI PONEKE.
NO TE PUKAPUKA A TE RANGATIRA, A PE TURURI. Ko taku ka korero nei kei te ru tuatahi, me nga mea i kitea eau i taua mea. Na, ko te tuatahi me whakawketai tatou ki tc Atua, 110 te mca, kotaki ano imate rawa, tokowka atu i tino wkarn, i roto i cnei taruretanga nui, taea noatia te waki i rere ai to matou puke. He mca miharo rawa tenei ua tirokia e te tangata nga wkare pereki e takoto anai te wkenua, o nga alii koki,te wkakatakatakanga liaeretanga o nga taonga, mete ngatatatanga ote whenua. Haunga boki te pupuketanga ake o te moana, te kopenupenutanga o teaki wkare, te horonga o etalii; te titaritaringa 0 nga taonga, te ikiihi o te tangata i roto i enei mea wliakamataku, ma etaki atu ena e ata korero. Sa kia mea atu e au, ko te wkakatupatotanga o te Atua i nga tangata o Pcneke i te tau 1848, 1 mau tonu i a ratou. I muri oia tau, hanga ana nga wkare kite papa no reira i ora ai te tini ote tangata. Rokokanga iko, he haora pai hci putanga, kiano i moe noa nga kaumatua, ko nga tamariki i kikitia mai i nga moenga, i rote i to kinganga o nga takunga aki. O O O O I te tau 1848, kikai i tokomalia nga tangata i maia kite kanga wkare pereki, ko nga ajil i hanga he mea karapiti kite rino. Ko te tino wkare papanga rua, no Parana Aratopa, lie wkare wair piro, hinga aua tera, mate tonu iho te rangatira o ia whare ite liinganga ai. Me be mea, i nokoia te wkare o te Kawanatanga, kua matemate nga tangata, inakoki te kinganga, ke tuaku pereki,
nga ruma katoa; ko nga turaraa o roto, me ara atu mea, he maramara kau ! He oranganoatanga to te kai-mataara i taua whare 3 a, ko te purepo i te iringa kara, i huri taupoki. Kua korero ra ahau kite horonga ote whare Runanga, ko te papangao runga, i hinga iho; ko te pouaka rino o nga whare tiaki moni, me nga pukapuka e takoto kino noa iho ana. Ko te whare pai, te whare hanga hou, te Peke, piwawata kau a waho, a, e meinga ana kua kino ano hoki a roto. X ro.ua tata atu o tenei whare i te huarahi, i ngawha te whenua, a, puta ake aua he paru mangu; ko te tino huarahi ngaro katoa ite wai. Ko nga whare papa, i hanga paitia, i te papanga kotahi, e tu ana ano era, ko nga ahi kua hiuga \ ko te tini atu kihai nei i pai te hanga kopakopa ana era. Ko te pereti, ko te pounamu, ko te karaka, mete tini atu ote taonga ririki, nui atu, mete kotakota e opehia nei, mangungu ana. Kahore be huarahi atu ki etahi toa, kia watea ra ano i aua taonsra. O Ko te tino panga no te 9 o nga haora, 11 meneti, kahore o muri i rite ki tenei. Ite roanga o te po, ko nga hawhe haora, ka pa te ru, a, ka wheoro te tangi i raro i te whenua ; otiia, ko nga mea o muri nei, kihai i pera te roa me o mua. No te tuatahi, ka puranga katoa nga whare i te taha raro o te taone, no reira, kihai i nui rawa te wehi. Ko nga tangata ia, i oma atu ki nga wahi watea.
No te tuhinga o te whenua i muri mai nei, ka kitea, te huakanga ake o te whenua, i nga putu etoiu eono inihi, i nga putu ewha. Ko nga pipi katoa i roto i te tai i mua, no te kokiritanga ki runga, ka mate. Puta ana te piro ki nga tangata haere kite akau marangai e aliu ana whaka, te-koru o Ewana. Ko te toka tu moana, no Pare, i waho ake o rae Hanihama, 18 inihi i raro iho ote mata ote wai i nga tai pakoa; ko tenei, erua putu te kokiritanga whakarunga. I nga mineti kotahi te kau, i muei iho o te ru nui o te tuatahi, ka puta lie ngaru nui, c taupoki haere mai ana, i roto i te awa, ko te tiketike e meinga ana, kotahi te kau ma rua putu te tiketike ; i te wahi whaiti o te awa, kahore i aha te ngaru ra, otiia, i nga wahi atea, i nga tauranga poti, i Te Kopi, tere atu ana nga whare me ara atu mea i tetahi ngaru penei ano. Erua kaipuke i rere mai i waho, no Kaikoura tetahi, no Poi Anawuru tetahi; mea ai nga tangata o runga, te putanga mai kite awa ite ata tu, nui atu te ngohi manu noa i te wai kua mate ke, he warehenga te ngohi i nui rawa kite mate.
He nui hoki te ngohi mats i kitea ki tatahi, ki nga wai o Puanama. Te Matakitaki, no Pooeke.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550301.2.42
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 33
Word Count
828TE RU KI PONEKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 33
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.