He Kuri Aroaroha.—E mea ana tetahi kai tuhituhi kite nupepa ki Potona Hoana, ki te tohunga o temanu, mete aroha ote kuri. I tuhia mai tana pukapuka i Mahahuhete. *' He kuri pai to matou, e aia wliakaaro ana ia ki n»a mea kntoa o te kaiuga, a, e tiaki tonu ana i nga manu, engia ano, kua whakaaro ia rnana pu tera tu niahi. Ua puta lie ngeru, he kioie, me era atu mea kite marae o te i te keketanga o nga manu i te marae, ka titiro kiiinga kei runga e liri ana. Ite ata i te raumali nei ka rongo au i te keketanga manu i paliaki atu i te matapilii ka kilea atu te manu kopupure e oma atu ana i tetalii ipu wai i wliakaturia ki reira, e ah-," nna te 091 a kite kuri e takoto ana i reira. He penei tonu te malii o te manu ra, lioki mai lioki atu. Ka matau au i konei ko tetalii o nga pi o te heiliei ra kua taka ki roto kite ipu wai, a, c mea ana au kia peke atu I<i te tango mai, i reira ta'a ka maranga te kuri ra, ka oma atu wliaka-te-ipu wai. No te taenga ki te ngutu o taun ipu, tu ana, mete men, e wliakaaroaro, ana, muringa iho, kah£| atu te ihu kite ipu, a, te taea te (ango akc'v-! pi ra, ka toro atu te peke, turakina ana te ipu ki raro, mariugi ana te wai, oma atu ana te pi ra ki nga hoa harihari kau ana te heiliei matua ki tana pi ka ora. Ka mutute mitimiti o n»a. peke o te kuri ra, ka lioki ki tona moenga takoto ai. I mea au i reira he tohungatanna tena na te kuri, na te manu, koia au i tuhituhi ai; kite mea e pai ana kao, tukua aty, ki nga kai korero i to uupepa. '
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520520.2.14
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 89, 20 May 1852, Page 4
Word Count
322Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 89, 20 May 1852, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.