Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Korimako. "Kei te Atua to tatou piringa." AKARANA, APERIRA 16, 1886.

Ko nga rongo pakanga, tenei ano te ara ake nei. I tera Korimako i ahua pai nga rongo o Oropi, otira inaianei, e taumarumaru ana nga kapua o te pakanga ki runga i nga keokeonga o ia waahi o ia waahi. Ko tetahi o nga putake-nui, ko Piriniha Arekahanara o Purukeria, e tohe ana kia whaimana tona ingoa kiingi mo te roanga o tona oranga, ko Buliia e kii ana, kia rima anake tau e whaimana ai ia ki taua whenua, ka pehea ranei te tukunga iho ?

Waihoki ko tera iwi ko nga Kariki e whakaemi ana i a ratou ope-hoia ki nga rohe o Taakei, he nui noa atu ta ratou raahi mo runga i te kimi i nga taonga e ahei ai ratou te whakaweki i nga iwi e ungutu ana k ; a ratou, notemea e whakakake rawa ana ratou. Kua tulii atu nga mananui o Oropi ki taua iwi i tetaki pukapuka wliakatupato kia ratou, mo nga raruraru o tera wkenua o Koumeria. Notemea e toke ana taua iwi mo ratou taua whenua. Ko nga kupu o taua pukapuka, e tino tohe ana kia whakamutua ta ratou maki, kia wkakarerea o ratou whakaaro e ahu nei i runga i te kuaraki o te pakanga. Kua tae mai koki nga rongo o Awkerika kite Hauaurii, e kii ana, kua pu-repotia te taone e karangatia ana ko Pamupa, i tangokia mai i konoa atu e Tiamani ki etahi atu wkenua o ratou i reira, otira ko nga tanga-ta-Maori o taua takiwa e kore rawa e pai kia kaere mai ratou ki raro i te mana o nga Tiamani me to ratou kiingi. Tenei ano hoki nga Wiwi me nga Tiamani kei te nolio pukaekae, e ai e kore e roa ka puta ano te wkawkai kia raua. Tera ano koki kei te tautoke a "Wiwi raua ko Ingarangi mo nga motu o to tatou moana, e

karangatia nei ko te Moana Marino (Pacific Ocean). Kua hiahia ratou ki nga moutere e karangatia ana ko nga Hepereti, kei te taka whakararo o Niu Karetonia. Ko aua motu e hialiiatia ana hei tuunga waro mo nga manuao, notemea, kite oti te awa-keri mo nga kaipuke i Panama, i Amerika, ka waiko taua awakeri liei tino liuarahi mo nga kaipuke katoa e aku mai ana i Ingarangi, i Oropi ki to tatou moana, na reira ka tino tohe ai nga Wiwi me nga Tiamani ki nga moutere e' tutata ana kia tatou. Titiro ra'kia Tiamani i kaere ra kite wkakatu i tona mana ki Niu Kini, waikoki, tenei taua iwi te toke nei kia Hamoa, kite riro aua moutere, ka anga pea kite tango i nga moutere o Tonga, na reira ka mataara tonu a Ingarangi kite tiaki i o tatou hoa-Maori e noko tutata ana ki nga motu i tahaki atu i a tatou, "Waikoki tenei nga manuao e toru o Tiamani kua tukua o ratou punga ki tenei awa ki Waitemata, i powhiritia ratou e matou ki nga pu-repo, me ratou koki i pupuhi i a ratou pu-repo kei powkiri i a matou. Manaakitia ana e ratou nga rangatira me nga kaunikera o ia iwi o ia iwi e noho nei i Akarana ki o ratou kaipuke, a nui atu te pai mete rekareka ki nga main a taua iwi. Otira e penei ana te wkakaaio, na te aha i kitea mai ai ratou ki tenei whenua! I kaere mai ratou kite uta waro mo o ratou kaipuke, kati ano koia te mahi 1 Kakore! e kaere atu ana ratou ki Hamoa mo runga i te pai i te kino ranei kia Kiingi Maritoa.

Ka niutu enei, ka aro atu o tatou kanohi ki nga tini tangata e mate ana i te kai, i rongo ano tatou he mano he mano nga tangata e mate ana i te kai-kore i Ingarangi mete kino i tupu ake mo tena malii. Tera ano nga tangata o te whenua i Peretimu kei te mate i te kai-kore, mete tukino o nga tangata o taua whenua kite paahua i nga taonga o nga toa. Waihoki me Merepana me Poihakene he tini nga tangata o aua taone kua noho kahore he mahi. Tena ka ahu mai ano tatou ki to tatou whenua, kei te pera ano, he tini nga tangata kei te kaereere noaiho i nga tiriti, otira kihai i pera to tatou mamae mete mamae ki nga waahi katoa o te ao. Ko tatou ko nga tangata Maori e kite ana i te iti o te utu o te kaapia me era atu mea. Kia koa tatou e noho ana i te hua o te kai, kahore ano kia pa-kino mai nga tino mate o te rawakoretanga, kia tohutohungia a tatou hereni mo te kai me nga mea e mahana ai te tinana, aua rawa nga moni e maumauria mo nga wai o te haurangitanga, penei ka ranea nga hua e ora ai tatou. He tini nga Maori kua tae mai ki Akarana, i ahu mai i te hui a Tawhiao i Whatiwhatihoe, i haere mai kia korerorero ratou ko te Kawana mo nga tikanga i oti i taua hui. Tera ano tetahi mahi e tu ana, na te Pakeha me nga Maori, e tuhi ana i tetahi pukapuka (he mea haina e te iwi katoa), he Avhakamoemiti kiaTa Hori Kerei, he whakamanamana kia manaakitia ia mo ana mahi atawhai me ana mahi tika i mahi ai ia i nga tini tau o tona oranga,

notemea ko te 74 tenei o ana tau o tona whanautanga mai, Ida mahara tatou kite tangata tika, kei mea tera mo te manaakitanga. He ora kei te ara o te tika, kahore hoki he mate i tona ara e haere ai.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18860416.2.3

Bibliographic details

Korimako, Issue 51, 16 April 1886, Page 1

Word Count
965

Te Korimako. "Kei te Atua to tatou piringa." AKARANA, APERIRA 16, 1886. Korimako, Issue 51, 16 April 1886, Page 1

Te Korimako. "Kei te Atua to tatou piringa." AKARANA, APERIRA 16, 1886. Korimako, Issue 51, 16 April 1886, Page 1