Na Hakepeare (Shakespeare).
[TRANSLATION.] Othello. —Act ll.—Scene 3. WAINA (WINE). Te kitea koe, wairua o te waina e! No ka kore noa he ingoa mou, E mohiotia ai koe; tukua ra mata, Ma konei e tapa koe; ko koe, ko rewera.* Aue ! e te Atua, ha! Kuhua iho kite waha he wheia, E tenei hanga, e te tangata. Hei kaia i o ratou roro.
Othello.— Act lll.—Scene 3. GOOD NAME (INGOA PAI). Ko ia e keia ana i toku rawa,! E tango ana i te korekore noa ; He rawa nei ano, he kore hoki ra. I a au ano ra hoki, kua riro atu mana; A, kua roratia kite mano Engari ra, ko ia kei te whenako I toku ingoa pai, e muru ana I te rawa kaore riei e riro atu Hei nui mona; ko ahau ia E, ka rawa kore noa. HAE (JEALOUSY). Kia mohio koe, e toku ariki, Ki tenei taru, kite hae. Koinaka te karu karerarera O te taniwha e taunu nei, Kia hua ai he kikokiko, Hei apu ano mana.
* The Maoris would say "ko koro, ko Whiro"; i.e.. the god of plunder., etc. t "Rawa " is far preferable to the word "pahi," the Maori for " purse."
Twelfth NlgU.-A.es ll—Scene 5. HIEA, NUI (GKEATNESS)i Whanau ai etahi, ko nui tonu • Whai atu i a nui, ehinu, ka whiwhi non • Here a,urara mai a nui ki ' Etahi tu tangata.
The Two Gentlemen of Verona. —Act I See TA TE WAHINE PUTAKE (Wo* MAN'S EEASON). V Kaore atu aku take i ta te wahine Mea ai ahau, he pena ano a ia, Na te mea, he pena a ia, Ta te whakaaro i kite iho ai.
Merchant of Venice. —Act IV.—Scene: First Court of Justice. MAHI TOHU (MEECY). Te ai he tikanga e«taataria ai te mahi tohu Heke ai koa nge, ano he ua monenehu Ite rangi, ki raro nei. Ana manaakitanaa He peketua, [or, erua tahi,] kei i a ia, S Nana nei i tango atu. Hiia rawa atu nei, Ina ka anga mai i a Hira rawa atu. Tau ake ai te pai ki a kingi, I tana karauna, ina ka noho mai I tana torona. Kitea ai i tana Ringa whai tohu te mana o te ao, E pupuri ana mai;—nga tnre, range, 0 te hopohopo, o te hirahira, E aro mai ai te ihiihi, mete wehi, Ki aia kingi; otiia, ko te mahi tohu Aua noa ake te nui i ta te hepeta, Kei te pu-ngakau o te kingi tonu E take ana mai. Ko reira koa Te mana o te ao, whai ake ai, Kia tu-a, rite ki ta te Atua Ina te mahi tohu kinakinaki ai ki tika.
Macbeth. —Act V.—Scene 5. ORA (LIFE). Koe turama, makari ake nei, E weto, e weto koe ! Ko tena hanga Ko te ora, he ata haere noa. Koke kau ai, karangirangi noa; I tana haora [or, wa potoj i runga i te whata ; A, kore kau noa ake e rangona, I muringa iho; he kupu i komemetia, E tenei hanga, e te heahea, Haere te puorotanga, haere te ririhau, A, heaha teaha.
Julius Ccesar. —Act IV.—Scene 3. TAI-A-ORA (LIFE-TIDE). Tera te tai-a-mahi a te tangata, Kite reia tonutia, ite paringa ai, Tena e tutuki kite papa; Mahue rukaruka taua tai, To ratou reinga i te ao-tu-roa, He hanga eke noa ki tahuna, ki matemate. C. O. Davis. Akarana, Maehe 3 3 1881.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840415.2.37
Bibliographic details
Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 8
Word Count
568Na Hakepeare (Shakespeare). Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.