Kaipuke Nui.—E meatia ana ko te kaipuke i nui ake o nga kaipuke katoa i te ao nei ko Te Rawhiti Nui. Nga moni mo te hanganga o tera waka, e rima rau mano (£500,000). Ipate te he ki taua puke i muri mai o whakamanutanga kite wai, a hokoa iho e nga ariki no ratou tera hanga nui. Ko te roa o tena puke, 692 putu; ko te raununui, 83 putu; ko te hohonu, e o 60 putu; ko nga tana, 24,00. Ina utaina, a tomo ana e3O putu te hohonu kite moana. Ko nga wira takahurihuri i roto i te moana, h§i hoehoe e 56 putu ina whakamarokia, te taura i tetahi taha puta atu ki tetahi taha. E wha nga kohua mamaha hei huri i ana wira. He kuru ano tetahi o nga hoe, 24 putu te whanui. Nga tangata e eke ai ki tenei puke, tae ai kite 4,000. Kite tahuna he waro mo ana kohua kotahi te kau, e pau ana i roto i te ra kotahi nga tana waro, 288. I te tau 1579 i tukua i roto o nga poutapeta o Hapanihi, 28,870,000 reta, 13,000,000 pohi kari, 11,850,000 nupepa pukapuka korerohoki, 1,045,422 terekareme a e 23,000 no nga whenua o tawahi e 300 nupepa e taia ana kite reo b Hapana e9 ki " reo ke. Ite tau kua pahure ake nei i tae kite 5,500 pukapuka korero i mania, a he maha nga pukapuka i taia kite reo ote iwi ake o Hapana.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830115.2.35
Bibliographic details
Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 7
Word Count
250Untitled Korimako, Issue 11, 15 January 1883, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.