Mo te Karere o Poneke.
Whanganui, Hurae 31, 1858. E te whanau, Tena koutou. Katahi nga tangata kaiponu ko etahi o nga taugata maori -kaiponu,kaiponu rawa etahi—e kore ralou e pai kia homai i tetabi wahi o a ratou moni mo te Hahi o te Atua—te hahi o Ingarani ranei, Weteriana ranei, i tenei whenua, kia ora ai nga Minita, me o ratou tabu, toe o ratou tamariki hoki! Ko te mea tenei te rite nga tangata maori ki nga pakeba ki tawahi, ki konei auo hoki. E kore. boki nga tangata maori e rite i tenei mea ki nga tangata o Tongatapu—he motu tenei kite nota o Niu Tireni—be motu whai tangata hoki. Kei reira nga Minita o te hahi Weteriana, i reira hoki ahau i mua—he iwi aroha ratou ki nga kai kauvvhau o te llongo-pai, i te kohikohi i o ratou taouga kia tuku alu ki nga kai hoko mo nga moni kia hoatu ki uga Minita. Mete hahi i Koriuiti i mua. Tirohia te 16 o Koriniti T, Rarangi 1, 2. Kua kite koutou, koia tenei, ko te mea tenei i kapi i Dga tangata maori. Kua rongo koutou kite rakau kokanoti—ko uga rakau kokanoti o Tangatapu, me nga Totara o Niu Tireni, he tini, he tini, he tini uoa iho ! No te rakau kokanoti uga taura mo o ratou waka rahi, no reira hoki te ahu hei takai mo nga pouo o ratou whare kei hinga i te awha, no reira te hinu hei rania mo o tatou ruma, aha ranei, aha ranei. Kua kite ahau. He rakau roa, tiketike rawa, te kokanoti; kite pito ki runga rawa nga manga, a, i waenganui o tetabi manga o tetabi mauga uga kokauoti e tupu ana —ano he te rahi: He kai hoki: otira ko te tino mea pai ko te hinu o te kokanoti hei raiti. He tini uga kaho kua ki kama i t a
hinu l<a tukua atu e ratou ki Hirini ranei, ki Ingarani rauei, hei kohikohi moni mo te Dah>o te Aiua. Ete Whai;au! E nga tangata o lenei wheuua ko koutou kua ichakakaumatuai elahi o nga Ivliuiia i te nuiDga o a ratou mahi kia ora ai o koutou wairua, whakaaroa teuei ruea. Ko taku e mea ai, whakaaroa tenei mea. Kia tohe pu koutou kia rite koutou ki Dga tangata o Tongatapu. Kahore o koutou kokanoti, otira, he iwi whai taonga koutou—ko o koutou poaka, witi, paraoa, aha ranei, e uta mai, e kaata mai ranei koutou ki nga taone. Me whakatakoto etabi o nga koura ranei, o nga hiriwa ranei, o o koutou moni—he tukunga tapu roo te hahi o te Atua—kia hcmai ki nga Minita. Ka pouri toku ngakau. Kei te tubituhi mai nga Minita o tawahi,ka mea, he iwi aroha kore nga tangata raaori, kahore o ratou moni mo te hahi o te Atua. He tini nga mea i roto i toku Dgakau kia korerotia atu ki a koutou, otira me waiho mo nga Karere atu. Na te Kauai atua, Na Te Wunu. »■ - ■ oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580816.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 40, 16 August 1858, Page 3
Word Count
507Mo te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 40, 16 August 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.