Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE PEREHI MAORI.

E hoa ma, kei ki koutou no konei anake te maia kite whakaputa moni hei hapai i te perehi maori. Kaore: kei to mohi mai na a Hare Reweti i roto o nga wahi o T a :ip 0j 0 Waikato, a minamina rawa tera iwi ki ana korero whakarite mo teialri nupepa reo maori. Ano te pu'uuiga o te moni hei wbakaara i te perehi. Heoi, ta te uaua !~ko te nupepa kua rite, huaina rawa ko Te Whetu o te Tau. Ko Ifarc Keweti auo te kai wbakahaere. Ko tana nupepa o te matuatanga, ko Te waka o te Iwi, kua hapa. E ai tana " kua oti te to kiuta. Ko nga ra e maim ai kite moana, e kore e kitea. Otiia e lakoto pai ana, kua oti te hipoki, ko nga kai o runga kua wbakaratobia ki nga iwi ; kua pareho i a ratou, «!, e kiia mai nei kite taringa, ko te ha o nga kai e mau tonu ana i te waha. E pai aua ua te iwi." Tenei nga korero o tana haerenga kite kohikobi moni:— Te Haekenga a Rewi kaua ko Te WaITEEE ME XO BATTA PaKEHA. No te 16 o nga ra o Maebe ka eke matou i te kaipuke o Ngatimaniapoto a " Aotearoa " i Akarana, abiabi rawa ake ka u ki Taupo. Tika atu e uhu-

ko Hori Pokai Te Ruinga, kei runga ko Patara, kci runga ko Wiremu Te Raurowha, kei runga ko Patene, kei runga ko Ahipene*me ara atu rangatira o Ngatipaoa. Ka m°a ratou, — Ka tika kia tangi nga manu o uta ki nga manu o lai, kia tangi o tai kinga rnanu o uta. Me wbakatahe te wai o Waikato ki Hauraki. Me moe te wahine, mareua i aku ringaringa kei raahi totoro atu. Ko Waikato te awa, ko te Rauanganga te tangata; ko Tnupiri te maunga ko Potatau te tangata; ko Taupo te whenua ko Te Hapua te tangata. Haere mai, haere tnai ki uta, haere mai e Waikato, haere mai e to matou matua e Hare Reweti; haere mai ki tekaiuga, haeie ti!ai kite iwi. Kei runga ko Hare Reweti, —Karangatia e te iwi, e aku matua, e aku luakuoa, e akutelna. Tcneite haere nei. He haere aha ta te haere ? kei nga raugatira te korero. Kaore au i kite i te tika i te tai tonga, i te tai marangia, i te tai hauauru ranei; ko taku i matau ai, ko te taura e maro iho ra ite rangi latu noa kite whenua. Ko tenei e te iwi, kia mau ki te wbakapono. Muriiho o tenei ka tu te kohikohi mo tb perehi. No te putanga mai a Ngatipaoa ki a Tamati Tangiteruruki te kawe mai i nga moni ka whakahua te ngeri,— Ko Tu ko Rongo koia ko ngatai; Ko Tu ko Rongo koia ko ngatai; Potehe, potehe, potehe te kai ki raro Kite whenua, potehe. Na Ngatipaoa ki a Te Paraone Tumakere tenei ngeri itekawenga moui mai mo te perehi. Ka mate au, ka mate au, Ka mate au i te whakama, I te kai kore o te oneoue. Ite tauruatanga kite piwaiwai, Piwai atu, piwai atu. Na Patene Puhata tenei i te homaitanga o ana moni:— He ware te tangata, He ware te hereni. Te koha a rua te mutu a tuatahi! Na Ngatipaoa ki a Niui tenei ngeri j te homaitanga o a ratou moni:— Mawai ta ngaowhe ?—a

Tumu kau ana te kuku : Ketekete kau ana te kaka ; Teoteo kau ana te kotare; —Teo ! Haere ake nga moni £22 : 6 . Ka rere to matou kaipuke i te 18 o nga ra.tu rawa atuiPohokuwaotemotu'tere i mate nei nga ope a Ngapuhi i mua ai. Tukua ana i konei nga kai keri koura ki uta, haere ana etahi o matou kite korero ki a Paora Te Puta mo aua kai keri, he tangata Maori. Ka oti tika teramahi a matou, ka rere ki Pukorokoro ki a Te Paraone Tumakere ma. No te wiki ka manu noa iho to matou puke, ki waho ake o Wharekawa, haere ana etahi o matou kia kite i a Te Tutere, kite karakia hoki. No te ata o te Mane ka u ki Pukorokoro, haere tonu i taua rangi, moe rawa atu i Maiapu i waenga ara ; ko Paraone to matou hoa haere. Iteata, i te 5 o nga haora ka koke ano, kihai i matara te haerenga, ka marere kite awa o Maramarua. Tae rawa atu ki tetahi, kaore he waka. Na ka aratakina i waewga rarauhe e to matou hoa e Tipene; a, no te titahatauga o te ra ka tae matou ki Nakuuaku kite kainga a Piripi Te A.ho raua ko tona tuahine. Ka tukua te kai nei a te tuna ki a matou, ehara i te hunga. Ka haere ka msruahiahi, ka muvere ki fcatahi, ka eke kite waka i te awa o Whangutu. Hoc tonu i te alarau a Meremere moe noa iho kite waka, kua riro hoki nga tangata o te kainga e whakarapopoto ana hoki nga iwi kite whakawa wheuua i Rangiriri. No te 24 o Maehe ka u matou ki Raugiriri, i taua ra ka tu a Harepata ka mea:— Haere mai e aku potiki, kawea mai te taonga, kawea mai kiuta, kawea mai ki Waikato, kawea kia kite nga iwi. Haere mai e Hare Reweti, haere mai ki Waikato, haere mai ki to iwi; kawea mai te tika; kawea mai te marama. Haere mai kiuta, haere mai te pai. Ka tu ko Hare Reweti; —" Karangatia e taku tamaiti, karangatia. He tika ano kia tangi mai nga manu o tai ki nga manu o uta; he tika kia rere te waimaori kite waitai. Ko Maramarua ano toku kaha, e whakaae ana

Ate te whakama ra e tahu nei a Ku kamo aku rongo ou raki Te makau a Torengi taku rawhi Nga mai te ngu i tona ihu e pono Tikanga kia hoe irunga ra ngonge Kei te here te hipi ra i a Rewi Nuku mai ki ahau be whakahau Ka pakaru ka wehe taku kiri He tunga ka ana mai nau e Hare Pata ki tahau tikanga hore ko a Ku mahi ka tuia e te ngutu te ao 0 ta ko ruugaka pehi ki Te tonga wai roro ta ana te ngaru Ki kai waka rite i te tin an a ka wai rori ianei." No te mutuuga o te waiala ka haere kite karakia. Moe iho ao ake kareretia mai matou e nga rangatira o Paetai. No taua ra ano ka haere matou, no te tatanga ki nga paenga kainga ka pa te karanga:— Haere mai e te raanuwhiri tnarangi Na taku potiki koe i tiki atu ki. Te taha tu o te rangikukume mai ai— Haere mai I No Te Whetu o te Tau. a —OO

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580726.2.5

Bibliographic details

Karere o Poneke, Volume I, Issue 37, 26 July 1858, Page 2

Word Count
1,136

TE PEREHI MAORI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 37, 26 July 1858, Page 2

TE PEREHI MAORI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 37, 26 July 1858, Page 2