NGA HE O TE TAPU MAORI.
Ko nga korero nei mo te Tapu, he mea ta mai no roto i te Karere Maori o Akarana. Kei te whakatika atu matou kite pono o enei korero. He pono ra, ko te take tera o nga tini raruraru o roto o nga Maori. Erangi me whakarere taua riteuga kuare o nga tupuua: kua puta nei te mararuatanga, me whakarere nga ritenga katoa o te pouritanga. Tena, tirohia enei korero:— I era atu Karere, kua korero matou ki tenei tikanga kite tapu, e mau tonu uei i roto i o matou hoa Maori. Tena e whakaaetia e nga kai korero o tenei Nupepa e waiho ana tenei mea hei take pakanga, hei take kino; a he mea ano kua whakamatea te tangata mo tona takahi i tenei tikanga; a, he mea ano kua takahi knare te tangata i te tikanga, ara, kua poka he ki runga kite wahi tapu, muri iho kua mohio ia ki tona he, a, mate noa iho taua tangata. Na, ko te take o tona mataku, he wehi i te tapu, tau ana ki a ia temataku, pouri ana hold te ngakau o taua tangata mo tona he, a, waiho ana tona pouri, me tona wehi hei kai rapu utu mo tona takahi i te tapu, mate ana hoki ia. Otira, ahakoa e whakaae ana matou kua mate ano etahi tangata i muri o to ratou taV hanga i te tikanga o te tapu, ke : - a_ koutou e whakaae ana maf * ki ra kaha o te tapu i mate ai, jQ ' na te maori ranei, na te air • a * le karakia engari ko te take ' ■* ranei. Kahoro, nona ki taua r i mate ai > *»e wehi nona kite " ec ' he w kakapono pu ona tupr fl?ana ° te "si tikanga o Ti«ak- ' Da ' tElu aiia te P 0 "" ki tona j *. .o, mahara ana hoki ia e iri ana nga atua. Na f «»ei mea i :na tc ai, ehara i te mea na ; ? , ki nga kino o tenei tikanga kuare, e « mo„o ana hoki n g a A j aori ki t()J]a j k.nu ; a, te uea pea i muu tona ai ; maianei, h e whakamana note ngakau : Maori b nga tikanga tawhito oo ratou 1 tupuna. No naia lata nei i tae mai ai te ,
Maori o Taranaki mo teuei mea; e mea ana hoki ki nga tikauga e inahia oiai uei e Tamati Te Ito ki taua wabi, hei whakauoa i te tapu, hei whakangaro hoki i nga atua Maori; e meinga ana hoki ko enei atua kikokiko ta take o nga kino i roto i te iwi Maori. Ki to matou era ano e putatnai te pai i roto i tenei whakauoa nei whakaaro kanga tapu, ara, he pai kite tinana ; ma konei hoki ka kore ai he take whawbai mo te hunga e noho tata ana tetahi ki tetahi. Ka takahia pea te wahi tapu i nmri nei ekore e kiia ha bara nui, e kore e waibo hei taka pakanga, hei take rapuDga utu mo te tapu kua tuakina. Tenei auo hoki tenei tapu ka whakaaturia nei kia koutou, ara,te tikanga wakatapu nei i nga whenua o nga Maori e takoto noa iho nei. Tena ekore ranei e whakaaetia e o matou hoa Maori, e puta ana te pai kia ratou ina nohoia o ratou whenua e te Pakeha? Ko te hunga kaore nei i tata ki nga kaiuga Pakeha to tiuo mohio aua ki tenei. Ka nohoia o ratou whenua e te Pakeha, katahi. ka whai mnkete mo nga kai, ekore 9 hoha, e ugenge, i teroao teka-- « 11 ate mea hoki ka riro i n'- ,<eT, S a « oto rutou nei wahi t <* a Pakeha whakahokinga ma' -* boko; a ' te taonga ote P - kia ratou ko n S a neierato- - akeha kua matenuitia kore p •*• Kit ole ture ntenga, ° j tika kia noho pokanoa te -jieha ki runga ki nga whenua o nga Maori: na konei i mea »i> me hoko tetahi wahi kite Kuini, kia tupu ai te pai ki tetahi wahi kite Kuini, kia tupu ai te pui ki tetahi i roto i to ratou i noho tata. Tena, me whakaaro ra ki 1 tenei e nga hoa Maori. He aha ki ) te pai o nga tini eka e takoto hub na kore noa iho nei inaianei, kaore no: i e nohoia ete Pakeha,e te Maori rane i ? I E puta ana koia he pai ki a ia, '. h Q j taonga ranei: 0 riro raaj ana koia \ **© j mo onat-arnarikii ensi wbenu. *• I Kaore pea. Hi noa ake nei ano t e j wabi e ngukia ana; ko te nuinga • e takoto koraha ana, i is'iiei tau, i tene l J tau; a, ko te ahu*'- 0 t© tangata nom l j te whenua kaore i eke «*« i tcr on * ' I tupuna, kaore nei 1 kite i. ta ■?&'& X Ime ona taonga, m* ona tf <£» "P*V j "f a fega e whakaatur- "«? ****
tao hoki ki o ratou boa Pukeha, ki nga mahi toLunga, ki nga mahi pai. Me he m'ea e whakaaro ana koutou he pai te tukunga iho o teuei mahi, ara ole whakanoa i teiiei atarangi ile tapa Maori, he aha hoki i waiho ai te tapu o te whenua Ida mau tonu ? He aha koia te whakarongo ai nga hoa Maori ki o matou kupu, e hiahia ana matou kia whiwhi ratou ki le pai, kia whakarerea nga whakaaro pohehe me nga tikanga kino, a, kia ahuwhenua ratou, kia whiwhi kite taooga, kia noho kite maru oto tatou nei Kuini pai. —oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580222.2.9
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 20, 22 February 1858, Page 3
Word Count
936NGA HE O TE TAPU MAORI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 20, 22 February 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.