HAUAURU TE OTATU.
No te 10 o Aperira, 1857, ka mate a Hauauru Te Otatu, tetahi o nga Rangatira o Ngatipaoa; ko tona tino hapu ake ko te Matekiwaho. Tona tupuna ko Tipaa, tana tama ho Mahaki, tana ko Hauauru Te Otatu. I mate ia ki Taupo i Hauraki. Kihai i kawenga roa tona turorotanga, ka mate. Ehara a te Otatu i te tiuo koroheke ka mate nei ia. He tangata ataahua ia, he moko tukupu. He tangata atawhai manuhiri ano ia, e hara ia i te ngakau kawe riri; he reo maro te reo kite korero i nga mea uunui, a kahore e hikaka te kupu. Kihai i tika ki aia te wbatataukia ona tupuna " Ko Ngatipaoa taringa rahirahi,"—no te mea ehara ia i te tangata oho tata. He tawgata pai a Te Otatu, he tangata atu rapu i nga wahi ote he; a he pai ki a ia kia mau te rongo ki nga tangata katoa. He rangatira pai kite pakeba; he pai kite Pakeha, he pai ki tana whakaaro kia noho tata mai te Pakeha ki tona aroaro. He tini nga iie i whakaotia paitia e ia; kahore he rongo kino mo tenei kaumatua i muri i a ia, he pai anake.—No te " Karere Maori"
Ki le Kai Tukiiuhi o Te Kcirere o Poneke. Waikanae, Hepetema 11, 1857. E hoa, —E pouri noa iho o matou
ngakau kite hcnohono mai ote run whawhai ki a tatou ki uga ta-igata o tenei pito oto tatou motu. Ko ta te Waitere Katatora tera whawhai kino; ko ta te Karainu tetahi; ko ta te Hapuku raua ko te Moananui.—Ka tahi a'no te roago kino, he rongo whawhai. Ko te wea taha.ki te tawai Pukeha, ko le wea taha kite whawhai. Ae, te raru o tenei mahi, ote kino. He ara pea, ko te whakapono anake hei mahi, ko te atawhai i nga pakeha. Heoti auo, ka mutu. Na Hohei-a Ngapaki-
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18570917.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, 17 September 1857, Page 4
Word Count
320HAUAURU TE OTATU. Karere o Poneke, 17 September 1857, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.