HE REANGA TANGATA HOU He tau ki tenei i te poroporoaki ki te Tari Maori. Tuatahi tonu ko Te Minita Maori ko Te Honore E. B. Corbett e waru tau nei ia i tu ai hei Minlta mo te Karauna a na te turoro o tona tinana ka rihaina i tona tunga. Tuarua ko te Tumuaki o Te Tari Maori ko Tipi Tainui Ropha I.S.O. ko ia nei te Maori tuatahi ki tenei tunga, kua tuku ki raro kua eke hoki nga tau e rite ana hei tukunga mona ki raro o nga mahi Kawanatanga. No era atu marama ka mate a McIntyre te tumuaki o te Tari Maori mo te Rohe Kooti Whenua Maori o Waiariki, tera tangata ngakau nui ki nga whakaaro o te iwi Maori. Hei tenei marama ka mutu a Te Puruka ki tona tunga tumuaki mo te Tari Maori o Wanganui. Ka mahue te Tari Maori i enei tangata. I te wa ko ratou nga kaihautu o te waka Maori he toko-maha noa atu nga mea he amuamu tonu te mahi a inaianei kua ngaro ratou, a kitea ana he tangata whai take tonu ia, he nui noa atu a ratou na painga i mahi ai mo te iwi Maori. I roto o tenei iwa tau ka hia nei nga whare hou kua oti, nga mano eka kua whakapaing a, nga marae kua oti te whakapai a nga tatau o te ao Pakeha kua whakapuaretia ki te rangatahi. Ina nga ropu toko i te ora o nga wahine Maori, nga mahi watene, nga ture whakatikatika i nga mahi whenua, nga mahi whakatikatika i nga riihi o nga whenua o te Tai-Hauauru, nga mano eka i whaka-hokihokia ki te iwi kaenga a te whakamaunga o te mana whakahaere whenua aha ake ki te ringa o te Maori, enei mea katoa no roto i tenei iwa tau Kua watea te Tari Maori ki te whakapai i te hua-rahi mo te whakawhiti mai a te Maori i te Ao pouri ki te Ao marama. Ka nui ra te pouri o te iwi Maori mo te nga-ronga o enei kaihautu, a haere he marae, haere he marae kotahi tonu te korero ko ta te whakatauaki ra—ka pu te ruha ka hao te rangatahi. Kei te whakaaroaro te tangata he aha rawa ra ta te rangatahi. Otira ahakoa tu ko wai hei Minita Maori hei Hekeretari ranei ka haere tonu nga mahi i runga i ta nga kaumatua ra i ta Ta Timi Kara raua ko Ta Apirana Ngata i whakatakoto ai. Ko te rua te kau ma tahi tenei o nga putanga o Te Ao Hou a me nui a tatou mihi ki a Te Kopata raua ko Te Ropiha mo to raua kaha ki te awhina haere i tenei taonga a tatou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195712.2.5.1
Bibliographic details
Te Ao Hou, December 1957, Page 4
Word Count
464HE REANGA TANGATA HOU Te Ao Hou, December 1957, Page 4
Using This Item
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz