Te Whakataetae Waiata PASIFIKA BEATS 2005
nā Mātai Smith nō Rongowhakaata, Ngāi Tāmanuhiri me Ngāti Kahungunu kite Wairoa.
I tenei tau i karangahia au e te ropu ‘Auahi Kore’ hei kaiwhakapaho mo tetahi kaupapa nui whakaharahara ma te hunga matatahi e kiia nei, ko ‘PASIFIKA BEATS 2005’. I timata ake tenei kaupapa i te tau 1994, hei wahanga motuhake i roto i te whakataetae nui o te motu e mohio whanuitia ana, ko te “SMOKEFREE ROCKQUEST”. A, na wai ra, na wai ra ka tipu, ka rea, ka puawai te kaupapa nei, katahi ka komanawa ake te whakaaro a nga
kaiwhakahaere kia whakaturia ai tona ake whakataetae ‘motuhake’ a-motu ia tau, ia tau. He huarahi tenei e taea ana e te hunga rangatahi te whakaatu i a ratou ake momo pukenga me to ratou ake ‘puoro ‘hei whakarongo ma tipatere, oti ra hei whakamiharo, hei whakaaweawe hoki i te marea! E hika ma, e hia ke nei nga tino whetu o te ao puoro o Aotearoa kua puta i tenei whakataetae? Ko Nesian Mystic tera, ko Anika
Moa tera, ko Adeaze ano hoki tera. Kua noho ko ratou hei tauira ma nga uri whakatipuranga e haere ake nei, e haere ake nei. A kati, i tenei tau e whitu katoa nga pene i whakataetaehia, ko ASCH ROSE STEEDMAN no te Kura Tuarua mo nga Kotiro o Whangarei, ko DRUM FUSION i ahu mai i te Kura Tuwaenga o Weymouth i Tamaki-makau-rau, ko BELOMERJ no te Kura Tuarua o Papatoetoe, ko AZ ONE no Te Kura Tuarua o Forest Hill i Tokoroa, ko RHYTHM & SOUL no Te Kura o Turanga Wahine, Turanga Tane i Turanga Nui a Kiwa, ko FIRST NATION no Otaki, ratou ko TUAPAE no Te Kura Tuarua o Aranui i Otautahi. Engari, ko taua korero ano ra, kotahi anake i eke panuku kite panekiretanga o te whakataetae nei, ko AZ ONE tera no Tokoroa.
Ko nga kaiwhakawa i tenei tau ko Jason Fa’afoi, (he kaikawe reo o mua ma te hotaka pouaka whakaata o WHAT NOW ) ratou ko Anahera Higgins o Ngati Konohi, (ko ia te kaihautu o te hotaka ma te hunga rangatahi e kiia nei, ko MAITIME), ko tetahi o nga manu tioriori rongonui o te ao puoro Maori, ko wai atu hoki ko Ruia Aperahama! E ai ki a Ruia, i roto i tenei momo whakamatautau waiata kei mua te ihu o nga taiohi no nga moutere, “Kei a ratou te mohiotanga toipuoro mete matauranga wetewete mete raranga pu-aho-rangi hei waka ipoipo mo te kupu. He mohio hoki no nga tamariki nei kite whakakereru korokoro e kuku ai te reo, e parare ai, e tiwaha e haparangi ranei.” Na reira, ka puta ake te patai a Matai ka pehea rate tu a nga taiohi Maori? “Ko a tatou tamariki Maori, wahi iti te mohiotanga toi-puoro me te matauranga arohaehae mo te wetewete i nga pu-aho-rangi hei tautoko hei poipoi. Mo te whakakereru mete whakakaka, i te mea i whakatupuria mai i roto kapa haka ke, pera te parare o te reo i nga wa katoa hei ta ratou.
Ko ta nga tamariki moutere momo mo te kori, he maeneene, tena ko ta nga tamariki Maori kori kaore i riterite.” A kati, kua kite koutou i nga kupu awhina, oti ra nga kupu whakahau a te tohunga waiata nei a Ruia, hei whakaaroaro ma koutou te hunga e kaingakau nui ana ki tenei whakataetae puoro, me ki, kua takoto te manuka, tikina atu, kawea ake! Heoi ano e haere tonu ana nga mihi kite hunga na ratou tenei kaupapa i whakatu, me nga pene katoa i uru mai ai ki tenei whakataetae. “Nei ra a haumihi te rere arorangi atu ki a koutou katoa!”
Ngā Whakatau a ngā Kaiwhakawā:
Te Turanga Tuatahi: AZ ONE (Forest Hill College, Tokoroa) f ; w | *. s* ' ' ’ , $ ' -'i Te Turanga Tuarua: FIRST NATION (Whakatipuranga Rua Mano, Otaki College me Te Wharekura o Otaki) Te Taonga Puoro ‘Auahi Kore’ ma te hunga Wahine: ASCH ROSE STEEDMAN (Whangarei Girls High School)
Te Taonga ‘Waiata Motuhake’ na Rockquest Promotions: BELOMERJ (Papatoetoe High School) Te Taonga ‘Auahi Kore’ Reo Waiata: TUAPAE (Aranui High School) Te Taonga ‘Puoro Reo’ na Te Taura Whiri i te Reo Maori: TUAPAE (Aranui High School)
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20050901.2.7
Bibliographic details
Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 6
Word Count
704Te Whakataetae Waiata PASIFIKA BEATS 2005 Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 6
Using This Item
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.