TE TAURA FIRI I TE REO M Ā' OHI
Ahakoa rereke te ahua o te ingoa kua huaina ake nei, ehara i te hapa patopato, engari he ingoa tuturu tonu, no Tahiti.
Koia nei te ingoa o te whakaopetitanga tuarua o nga reo o te Moana-nui-a-Kiwa i tu ki Tahiti, niaiite 4 kite 7 o nga ra o Haratua 1992. (Ko te ingoa i tapaina kite hui tuatahi ko te "Leo Pasifika".)
Ko te tikanga o aua kupu e whai tonu ana i to te "Taura Whiri i te Reo Maori", otira e pa ana tenei "taura" ki nga reo o o tatou whanaunga o te Moana-nui-a-Kiwa. Ko te kaupapa i karangatia ai te hui, he whiriwhiri i nga reo kia kore ai e kauraka, e matemate noa. I whakamahia te kupu Ma'ohi mo nga reo katoa o te "Tapatoru o te Moana-nui-a-Kiwa".
No te tekau karaka i te ahiahi ka tau matou kite papa wakarere o Pape'ete, te taone matua o Tahiti. Puta rawa ake matou, te mutunga ke mai ote korire! Kaore ano kia tae kite hotera, kua maku katoa nga kakahu i te werawera. Na te wera mete maku tonu ote rangi i ahua turipu etahi o nga tauhou ki tenei whenua tino kino nei te pawera.
Heoi ano, na te kaha taurima mai a te tangata whenua i ora ai matou. Ahakoa te wera, ahakoa te tawhiti atu ite wa kainga, mete nui hoki ote utu mo nga mea katoa ka taea te hoko mai, i noho pai mai te whakaminenga i roto i nga manaakitanga a te iwi kainga.
Me kore ake ano hoki te Kawanatanga o Tahiti hei awhina-a-putea i te hui. Mehemea i riro ma ia ropu tonu e utu tenei haere, tera tonu raruraru ai nga pukoro a te nuinga i te ra tuatahi! Engari na te Kawanatanga o reira i ea katoa ai nga nama o te hui. Ka noho tonu te whakamlharo o te ngakau kite kaha mai oto ratou Kawanatanga ki
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19920601.2.4
Bibliographic details
Muka, Volume 5, Issue 3, 1 June 1992, Page 1
Word Count
332TE TAURA FIRI I TE REO MĀ'OHI Muka, Volume 5, Issue 3, 1 June 1992, Page 1
Using This Item
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.