HE TUHITUHINGIA I nga mahi a te Minenga Tuawhitu o te Hai Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, i tu ki Manntuke i te 10 o nga ra o Pepuere, 1907.
I, te o'o ngā ra o PFeDuere iae Rama, tangata o te Hui me te tangata whenua ki te Karakia ki te Whare Karakia o te Tokotoru Tapu. I whakapangiai reira a Riwai Tamimi Be; BUKOmā, ua Kora Dāmrau, ummil a, te Maumau: E ale moa E ames Ue Fapa ā te Araki, I puta hoki Ke ROI koi i Kē ohaohatanga e £3, mo te perehi i nga Mahia te REI No te to o nga haora i te awatea o te io o nga ra I huihui ai nga tangata ki te whare runanga, karangarangatia ana nga ingoa me te whakao ano enei : Manta :—W. Goodyear, Hakaraia Pahewa, Rameka Haumia, Ratema te Awekotuku, Atirikona TeWiremu Hapata, Rutene te Aihu, Hone Waitoa, Matenga Waaka, Nikora Tautau, Ahipene Rangi, Poihipi Kohere, Te Wiremu Ata, Hemi Huata, Katene Pukerua, Tuahangata Pereiha, H. Wepiha te Wainohu, TEE. E, Anei mma: Ete leka TO RATU Mangai Reimana :—Horima, Pene, Te Roera Niania, Aporo te Huiki, Hohaia te Hoata, Utiku te Aparangi, Porokoru Mapu, Arapata Takami Maihania te iau, akama HAmIINA, Rutene te Arahi, Hori Tohungia, Apirana Pahina, Hori Korohina, Hakopa Haerewa, Tipene Wenerei, Paraone Turei, Peka Titoki. Katahi ka mea te tumuaki kua tu te Fiui, kia timataia hoki te mahi ki teinoi. 'NKatahi ka whaikorero te tumuaki ki te Hui.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MMPW19080210.2.4
Bibliographic details
Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 10 February 1908, Page 5
Word Count
253HE TUHITUHINGIA I nga mahi a te Minenga Tuawhitu o te Hai Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, i tu ki Manntuke i te 10 o nga ra o Pepuere, 1907. Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 10 February 1908, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.