NGA MOTINI.
W. L. WAIAPU,
I, Ī whakaaria e Mloßi Turei miīmiia i (8mEol) Ōna e Rutene te Aihu, minita —— He whakapai tenei na te Hui ki te whaikorero a te Pihopa, he ki hoki kia whakaae ia kia perehitia i roto i te tuhinga i nga mahia te Hui. Whahaaetia ana. 2. I whakaritea a Rev. Tamihere hei kai-tuhi-tuhi. I 3. Ī whakaaria e MORI Tūrei rmimia, i TOKONA e Pita Pokia : V IHe whakaputa lemel i te Konohi TOI OU tenei Hui ki a Wikitoria Kuini, ka mate nei i te aa o ITanuero ka pamurc nel: Ka (a NI o lau I moho ai te Iwi maoii Ki rano I (oma mi 1) me te puta tonu tona atawhai ki te iwi maori i nga wa katoa, he whakaaro tonu nona ki ta te Atua a paa ai, Ma te Atua ano e ata tohu tohu tana tama ka tu nei he kingi, a Eruera Tuawhitu, ma te Ātua e whakaroa ona ra. Whahaaatia ana. 4. I whakaaria e Wi Takeke, i tautokona e Rutene te Aihu, minita : I Kia tu te Hui o te Hahi Maori ki te Pariha o kC EToko a tc tau roo. Wīhahaaatia ana.
s. I whakaaria e Hone Waitoa, minita, i tautokona, e Wi Takeke : Ka manawareka tenei Hui i te korero ka puta neiite Hinota Nui mo tetahi kura kotiro Maori kia tu ki Akarana ; he whakahau hoki tenei ki nwga tangata katoa o tenei takiwa kia uru ki te kohikohi mo taua kura. Whahaaatia ama. 6. I whakaaria e Matiaha Pahewa, minita, i tautokona e Hone. Waitoa, minita He nui te aroha o tenei Hui ki nga tangata 0 ETAHI i tō ElßOpatamea o. WNArama, ka ngaro nei to ratou hoa, a Te Karaka, Atirikona, ka maha nei nga tau i tuara ai ia i nga minita Maori o tera takiwa. No te mea tika hoki kia puta te inoi a nga tangata katoa o te Hahi ki te Atua, kia whakaturia e ia tetahi KANOI. Do, "Wtomaata ' ahaa htaio 6 ālnr, "hei whakakapi i te turanga o tana pononga kua tangohia nei ki a ia noho ai. Whahaaetia ana. W I wnmal aaa e Mhlohi Turei, mimiia, I tauteokemai € Flone Waikoā, mānita : He maha nga tuunga Hui o te Hahi Maori ka pahure ake nei i whakaputa ai i nga kupu mo te iwi Maori kia mutu te kai rama, me te puta ano nga kupu ki te Kawanatanga kia UTomla mei lemel mate.o te rwi maori. IKIA puta ano he kupu ki te Kawanatanga kia whakakorea nga raihana mo te hoko waipiro e tu nei ki nga kainga o te tangata maori. Whahaaetia ana. ō, He patai atu tenei ki te Timuaki na H. Pahewa, ma Me kore e ahei i a te Wiremu Hapata i ona haereerenga ki enei wahi kia tae ake ki te Pariha o te Kaha i te mea kua riro atu nei a Hori Manihera, minita, ki roto o Waikato TARI ai, I utua e te Pihopa.
o. I whakaaria e Hakaraia Pahewa, minita, i tautokona e Mohi Turei, minita : : Kia puta ano he whakaaro ma tenei Hui ki te arai i tenei mahi whakarihariha a te kanikani, koia nei hoki tetahi o nga mea whakataimaha, e mahia nei e tatou i roto i te Hahi. W hahaaetia ana. 10. I whakaaria e Wi Takeke, i tautokona e Hori Tohungia : Kia puta te whakaaro o nga tangata o te Hahi i tenei Pihopatanga ki te kohikohi i te V£ 2000, hei whakaputa i te £ rooo kua whakaaria nei e Te Wiremu, Atirikona, i Te Aute hei whakaranea mo te Tahua oranga o nga Minita Maori. Whahaaetia ana. iti. I whakaaria e Pita Eokia, tautokoma e ĒT. Pahewa, minita : Kia tuhia ki roto ki nga korero o te Hui, te manaaki a nga tangata o te Pariha o Rangitukia i tana Huiara ita tatoa tahi ; ma te Atua tatou tahi e manaaki. W hahaaaetaa ana. I whakamutua ete Pihopa ki te manaakitanga. I panuitia, i whakapumautia, 8 Aperira, lOGOI.
Upoko.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MATPW19010408.2.5
Bibliographic details
Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 8 April 1901, Page 8
Word Count
677NGA MOTINI. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 8 April 1901, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.